hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Žene u srednjovjekovnoj Podravini

Ranko Pavleš ; Koprivnica

Puni tekst: hrvatski, pdf (119 KB) str. 26-35 preuzimanja: 291* citiraj
APA 6th Edition
Pavleš, R. (2007). Žene u srednjovjekovnoj Podravini. Podravina, 6 (12), 26-35. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/78147
MLA 8th Edition
Pavleš, Ranko. "Žene u srednjovjekovnoj Podravini." Podravina, vol. 6, br. 12, 2007, str. 26-35. https://hrcak.srce.hr/78147. Citirano 19.10.2019.
Chicago 17th Edition
Pavleš, Ranko. "Žene u srednjovjekovnoj Podravini." Podravina 6, br. 12 (2007): 26-35. https://hrcak.srce.hr/78147
Harvard
Pavleš, R. (2007). 'Žene u srednjovjekovnoj Podravini', Podravina, 6(12), str. 26-35. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/78147 (Datum pristupa: 19.10.2019.)
Vancouver
Pavleš R. Žene u srednjovjekovnoj Podravini. Podravina [Internet]. 2007 [pristupljeno 19.10.2019.];6(12):26-35. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78147
IEEE
R. Pavleš, "Žene u srednjovjekovnoj Podravini", Podravina, vol.6, br. 12, str. 26-35, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78147. [Citirano: 19.10.2019.]

Sažetak
U radu se na osnovi raspoloživih izvora nastoji prikazati položaj žena u srednjovjekovnom društvu Podravine. U prvom dijelu navedeno je nekoliko primjera djelovanja kraljica, herceginja i banica na prilike u Podravini. Ta kategorija žena jedina je u srednjovjekovnom društvu koja ima i političke i upravne i sudske ovlasti. Drugi dio opisuje položaj plemkinja. Govori se o djevojačkoj četvrtini, izuzecima pri nasljeđivanju kada kraljevi dopuštaju da se imanja nasljeđuju po ženskoj liniji, oporukama u kojima se spominju žene ili su ih žene sastavile, a analizirano je i kako se žene prikazuju u popisima poreza sa početka 16. stoljeća. Iz navedenih primjera vidi se da plemkinje imaju, iako ograničeno, pravo stjecanja imanja i raspolaganja njima. Ovdje su navedeni i rijetki primjeri o oblicima života plemićkih žena izvan poslova oko posjeda. Treće poglavlje analizira oskudne podatke o stanovnicama podravskih varoši. Građanke su imale šira prava od drugih staleža koja su im osiguravale gradske povlastice, ali, vjerojatno, i njihova važnost u radnim procesima u gradu. Iz navedenih izvora tek se vidi da su građanke stjecale nekretnine, ali i da ih uglavnom ne nastoje zadržati. U četvrtom dijelu navode se samo dva dokumenta u kojima se spominju pripadnice najbrojnijega srednjovjekovnog staleža, tj. kmetice. Popisane su kao neke od opljačkanih podanika koprivničkog i đurđevečkog vlastelinstva te kao držateljice selišta na imanjima pavlina iz Streze. U oba slučaja zapisan ih je vrlo malo, što je vjerojatno posljedica nastojanja feudalaca da selišta drže muškarci odnosno cjelovite obitelji kako bi i iskorištavanje zemlje bilo učinkovitije. Na kraju rada tek se usput spominju pripadnice drugih društvenih skupina za koje nema potvrda u dokumentima vezanima uz Podravinu.

Ključne riječi
žene; srednji vijek; Podravina

Hrčak ID: 78147

URI
https://hrcak.srce.hr/78147

[engleski]

Posjeta: 619 *