hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Drava - izvor sukoba u prošlosti – meta europske suradnje u sadašnjosti i budućnosti

Anna Maria Grünfelder ; Austrijsko veleposlanstvo u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (299 KB) str. 50-73 preuzimanja: 617* citiraj
APA 6th Edition
Grünfelder, A.M. (2006). Drava - izvor sukoba u prošlosti – meta europske suradnje u sadašnjosti i budućnosti. Podravina, 5 (10), 50-73. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/78229
MLA 8th Edition
Grünfelder, Anna Maria. "Drava - izvor sukoba u prošlosti – meta europske suradnje u sadašnjosti i budućnosti." Podravina, vol. 5, br. 10, 2006, str. 50-73. https://hrcak.srce.hr/78229. Citirano 22.10.2019.
Chicago 17th Edition
Grünfelder, Anna Maria. "Drava - izvor sukoba u prošlosti – meta europske suradnje u sadašnjosti i budućnosti." Podravina 5, br. 10 (2006): 50-73. https://hrcak.srce.hr/78229
Harvard
Grünfelder, A.M. (2006). 'Drava - izvor sukoba u prošlosti – meta europske suradnje u sadašnjosti i budućnosti', Podravina, 5(10), str. 50-73. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/78229 (Datum pristupa: 22.10.2019.)
Vancouver
Grünfelder AM. Drava - izvor sukoba u prošlosti – meta europske suradnje u sadašnjosti i budućnosti. Podravina [Internet]. 2006 [pristupljeno 22.10.2019.];5(10):50-73. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78229
IEEE
A.M. Grünfelder, "Drava - izvor sukoba u prošlosti – meta europske suradnje u sadašnjosti i budućnosti", Podravina, vol.5, br. 10, str. 50-73, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78229. [Citirano: 22.10.2019.]

Sažetak
Rijeka Drava na svome toku od izvora u Toblachu/Dobbiaco do ušća u Dunav dodiruje četiri zemlje, povezuje tri velike kulturne i jezične skupine u Europi, i bilo je poprište dviju velikih tragedija, posljedica Drugog svjetskog rata: Uz Dravu se veže britansko izručenje hrvatskih vojnika kod Bleiburga i izručenje (ruskih) Kozaka Crvenoj Armiji i također britansko izručenje ostataka vojske NDH Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije. Dva puta tijekom XX. stoljeća Drava je bila crta razgraničenja između Austrije i Jugoslavije te „svjedokinja“ hrvanja između Austrije i Italije oko Južnog Tirola, koji je godine 1918. pripao Italiji. Drava je, naposljetku, „doživjela“ i ratne operacije godine 1991. i nosi se još dan danas s posljedicama te povijesti. Zato je Drava ne manje od Dunava „europska rijeka“ zbog dramatične povijesti, premda se s Dunavom ne može usporediti glede književne slave i umjetničkog nadahnuća.
Kakav je odnos svih tih zemalja prema Dravi? To je tema radnje – i jedan odgovor neka bude činjenica, što se tog pitanja još nitko nije dotaknuo. Radnja je nastala na osnovu službenih izjava političkih dužnosnika i gosparstvenika, ali i nevladinih udruga za ekologiju. U pitanju su, dakle, dvije strane, čiji su odnosi prema Dravi nepomirljivi. Drava je poprište sudaranja tehnokratskog i ekološkog stava prema njoj, njezinim potencijalima i prema stanovnicima podravskih regija. Odnos je konfliktan, jer privreda smatra da se ekolozi suprotstavljaju gospodarskom napretku. Ekolozi upozoravaju na vrijednost koju ima danas još jedan od rijetkih priobalnih i riječnih biotopa, kulturni i prirodni krajolik, koji zaslužuje zaštitu od gospodarskog izrabljivanja. U tu svrhu ekolozi njeguju prekograničnu suradnju, s Madžarskom, Slovenijom i Austrijom. No prekograničnu suradnju ekologa s ove strane i onkraj granica konterkariraju gospodarski interesi. Po svemu sudeći, oni se neće obazirati na biotope i raznolikost vrsta životinskog i biljnog svijeta, koji u Podravini još pronalazi zaštićeni prostor. I službena Madžarska naudi svojim zaštitarima okoliša, kao što madžarski interes za Nacionalni park i zaštitu pograničnog pojasa od građevinskih pothvat ide na štetu hrvatskim te slovenskim planerima energetske politike.
Republika Austrija, s druge strane, podržava očuvanje Podravske regije u Hrvatskoj kao ekološki čiste s visokom kvalitetom života: U okvirima programa Europske unije za prekograničnu suradnju zemalja – članica Europske unije i ne-članica (INTERREG A, B, C), Austrija pomaže županijama uz Dravu u poboljšanji kvalitete vode rijeke Drave, koja je trpjela zbog već izgrađenih hidroelektrana. Drugi projekt u tom programu je zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, koje ne smiju utjecati u korito rijeke Drave, jer zbog hidrocentrala Drava je promijenila svoje fizikalne parametre, među inima i sosobnost samopročišćavanja. Otpor ekologa prema novom projektu izgradnje hidroelektrane „Novo Virje“ čini se opravdanim, jer su istraživanja – i austrijskih biologa – dokazali da građevinski radovi i same zgrade (stepenice i akumulacijsko jezero) štetno utječu na sposobnost samopročišćavanja, a posredno i na podzemne vode i na kakvoću vode uopće. Visoki vodostaji početkom ovog proljeća i u nedavnoj prošlosti potvrdili su, povrh toga, da reguliranje korita, akumuliranje vode i bilo kakvi zahvati u život rijeke i te kako umanjuju sposobnost samoreguliranja, a povisuju opasnost od poplava. Biolozi i ekolozi s jedne, a privrednici, stručnjaci za energetiku i poduzetnici s druge strane nigdje nisu našli zajednički jezik. Geslo „europska suradnja“ gubi svoju privlaćnost i motivaciju, kad su u pitanju gospodarski interesi zemalja uz Dunav. Nacionalni interesi nadjačaju europsko zajedništvo i ekološku odgovornost. No bez obzira na tu spoznaju, ideja „europska suradnja“ djeluje privlačno i regije se same udružuju u takozvane „Euroregije“. Iako one nemaju status pravnog subjekta, one nude raznolikost oblika suradnje, koja bi zacijelo svima sudionicima promicala kakvoću života – da tu nisu (nečiji) viši interesi, koji djeluju suprotno ideji suradnje.
Mostovi na Dravi podsjećaju na to da rijeke ne moraju nužno dijeliti i izolirati, već da mogu spajati i povezivati. Most je simbol mira – i jedna od arhitektonski najljepših mostova Austrije, ako ne i Europe, novi most nad Dravom St. Magdalena u Villachu, nosi naziv „Friedensbruecke“ (most mira). Bilo bi poželjno da se lijep naziv pretvori u još ljepšu stvarnost, u poticaj za upoznavanje zemlja i ljudi na gornjem i donjem tijeku Drave, što, na žalost, do sada još nije postignuto. Jezične barijere daju se prevladati. U tom smislu ova radnja treba doprinijeti boljem upoznavanju zemalja i regija uz Dravu, tim više što nam mora biti zajednički interes očuvati kulturni i prirodni krajolik, i pored ekonomskih nužnosti.

Ključne riječi
Rijeka Drava; prekogranična suradnja; održivi razvitak; hidrocentrale; nacionalni parkovi; Euroregije

Hrčak ID: 78229

URI
https://hrcak.srce.hr/78229

[njemački]

Posjeta: 1.333 *