Izvorni znanstveni članak

Utvrda Novi Zrin u europskom kontekstu (1661-1664.)

Dragutin Feletar ; Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb - redoviti profesor u miru
Hrvoje Petrić ; Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak

Ovaj tekst predstavlja prilog poznavanju hrvatske i mađarske povijesti u europskom kontekstu od 1661. do 1664. godine. Iz perspektive značenja jedne utvrde kao što je bio Novi Zrin moguće je analizirati mnogo šire procese na dodiru Habsburškoga i Osmanlijskoga Carstva. Nakon poduljeg stanja relativnog mira na granici dvaju carstava Nikola Zrinski organizirao je gradnju utvrde Novi Zrin, koja je poremetila planove Habsburgovaca i Osmanlija. Novi Zrin je, ozbiljno ugrožavajući Osmanlije (pogotovu u Kaniži), bio povod ratu koji se 1664. godine vodio između habsburških i turskih snaga. Iako je Novi Zrin zapravo bio žrtvovan za mir, osmanlijske se snage time nisu zadovoljile, nego su nastavile pohod prema Beču kao prijestolnici Habsburgovaca. Tada su one iste carske snage koje su mirno gledale kako Osmanlije zauzimaju Novi Zrin u potpunosti porazile tursku vojsku. To je rezultiralo Vašvarskim mirom u odredbe kojega je izričito upisano da se utvrda Novi Zrin ne smije obnavljati. Rezultat Vašvarskoga mira bio je vidljiv u ubrzanju decentralističkih težnji dijela hrvatskoga i mađarskog plemstva, koje su se postupno pretvarale u urotu. Novi Zrin se posljednji put spominje 1666. godine kada je jedan od vođa protuhabsburške urote, Petar Zrinski, razmišljao da bi ta utvrda, kada bi se obnovila, mogla poslužiti kao uporište za dizanje ustanka.

Ključne riječi

utvrda Novi Zrin; obrana Međimurja; vojska; obrana; obitelj Zrinski

Hrčak ID:

79115

URI

https://hrcak.srce.hr/79115

Datum izdavanja:

1.6.2002.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.824 *