hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Suprotstavljanje prometu ljudskim bićima: iskustvo Republike Moldove

Valeriu Moşneaga
Tatiana Echim

Puni tekst: engleski, pdf (331 KB) str. 223-238 preuzimanja: 872* citiraj
APA 6th Edition
Moşneaga, V. i Echim, T. (2003). Counteraction towards the Trafficking of “Human Beings”: The Experience of The Republic of Moldova. Migracijske i etničke teme, 19 (2-3), 223-238. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/7858
MLA 8th Edition
Moşneaga, Valeriu i Tatiana Echim. "Counteraction towards the Trafficking of “Human Beings”: The Experience of The Republic of Moldova." Migracijske i etničke teme, vol. 19, br. 2-3, 2003, str. 223-238. https://hrcak.srce.hr/7858. Citirano 10.08.2020.
Chicago 17th Edition
Moşneaga, Valeriu i Tatiana Echim. "Counteraction towards the Trafficking of “Human Beings”: The Experience of The Republic of Moldova." Migracijske i etničke teme 19, br. 2-3 (2003): 223-238. https://hrcak.srce.hr/7858
Harvard
Moşneaga, V., i Echim, T. (2003). 'Counteraction towards the Trafficking of “Human Beings”: The Experience of The Republic of Moldova', Migracijske i etničke teme, 19(2-3), str. 223-238. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/7858 (Datum pristupa: 10.08.2020.)
Vancouver
Moşneaga V, Echim T. Counteraction towards the Trafficking of “Human Beings”: The Experience of The Republic of Moldova. Migracijske i etničke teme [Internet]. 2003 [pristupljeno 10.08.2020.];19(2-3):223-238. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7858
IEEE
V. Moşneaga i T. Echim, "Counteraction towards the Trafficking of “Human Beings”: The Experience of The Republic of Moldova", Migracijske i etničke teme, vol.19, br. 2-3, str. 223-238, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7858. [Citirano: 10.08.2020.]

Sažetak
U članku se analizira pokušaj Republike Moldove da se suprotstavi prometu ljudskim bićima. Seksualna migracija kao masovna društvena pojava započela je u Moldovi sredinom devedesetih godina 20. stoljeća. Prema ocjenama stručnjaka, danas je njome zahvaćeno od 20.000 do 30.000 ljudi. Razlozi koji prisiljavaju ljude na seksualnu migraciju su društveno-gospodarska kriza i nizak životni standard stanovništva. Glavna odredišta seksualne migracije iz Moldove su Italija, Cipar, Turska, Njemačka, Rusija i balkanske zemlje. Osnovni smjer prometa ljudskim bićima ide preko balkanskih zemalja. Članak izdvaja četiri osnovne socijalne skupine koje su najčešće, dobrovoljno ili prisilno, uvučene u seksualnu migraciju. Na osnovi društvenih istraživanja predstavljen je socijalni portret žrtve takve migracije i opisana su njezina sociodemografska, gospodarska i organizacijska obilježja. Autori pokazuju da suprotstavljanje prometu živim bićima ima složen karakter, koji uključuje integraciju u međunarodne mehanizme borbe, korištenje iskustva i pomoći svjetske zajednice te koordiniranje djelatnosti pravosudnih tijela, međunarodnih struktura, nevladinih organizacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Izdvajaju tri glavna smjera suprotstavljanja prometu ljudskim bićima: 1) Prevencija prometa s pomoću informiranja stanovništva o njezinim posljedicama. Analiza tiskovnih djelatnosti koju su provele moldavske nevladine organizacije za javno informiranje pokazala je da je problem trgovine ženama bio aktualan u javnom mnijenju u Moldovi. 2) Kazne za osobe koje organiziraju, vrbuju i prosljeđuju »živu robu«. U članku je prikazan razvitak moldavskog zakonodavstva i uvođenje strožih mjera. Istodobno autori zaključuju da te mjere suzbijanja još nisu dovoljno učinkovite. 3) Rehabilitacija žrtava prometa i njihova reintegracija u moldavsko društvo. Uopćavajući iskustvo Centra za rehabilitaciju žrtava prometa, autori prikazuju rezultate djelatnosti te iznose mišljenje da će proces reintegracije biti slabo učinkovit ako se ne stvore odgovarajući društveno-gospodarski uvjeti za normalan ljudski život.

Ključne riječi
promet ljudskim bićima; seksualna migracija; Moldova

Hrčak ID: 7858

URI
https://hrcak.srce.hr/7858

[engleski]

Posjeta: 1.260 *