hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2137

Uloga aktivacijskoga sustava u regulaciji pospanosti

Marija Bakotić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Biserka Radošević-Vidaček   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7445-7335 ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (108 KB) str. 23-33 preuzimanja: 581* citiraj
APA 6th Edition
Bakotić, M. i Radošević-Vidaček, B. (2012). Regulation of Sleepiness: The Role of the Arousal System. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 63 (Supplement 1), 23-33. https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2137
MLA 8th Edition
Bakotić, Marija i Biserka Radošević-Vidaček. "Regulation of Sleepiness: The Role of the Arousal System." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 63, br. Supplement 1, 2012, str. 23-33. https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2137. Citirano 22.08.2019.
Chicago 17th Edition
Bakotić, Marija i Biserka Radošević-Vidaček. "Regulation of Sleepiness: The Role of the Arousal System." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 63, br. Supplement 1 (2012): 23-33. https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2137
Harvard
Bakotić, M., i Radošević-Vidaček, B. (2012). 'Regulation of Sleepiness: The Role of the Arousal System', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 63(Supplement 1), str. 23-33. https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2137
Vancouver
Bakotić M, Radošević-Vidaček B. Regulation of Sleepiness: The Role of the Arousal System. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2012 [pristupljeno 22.08.2019.];63(Supplement 1):23-33. https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2137
IEEE
M. Bakotić i B. Radošević-Vidaček, "Regulation of Sleepiness: The Role of the Arousal System", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.63, br. Supplement 1, str. 23-33, 2012. [Online]. https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2137

Sažetak
Pospanost je raširena pojava u industrijskim zemljama i njeni negativni učinci na pojedince i društvo ustanovljeni su u brojnim istraživanjima. Od posebne su važnosti podaci koji upućuju na to da pospanost povećava vjerojatnost nesreća na radu i u prometu, što je naročito izraženo u populaciji smjenskih radnika. Općenito je prihvaćeno da pospanost reguliraju dva temeljna fiziološka procesa, od koji se jedan odnosi na homeostazu spavanja, a drugi na cirkadijurno funkcioniranje organizma. Nedavno objavljeni modeli pospanosti predložili su uključivanje nagona za budnošću, odnosno razine aktivacije, kao trećeg čimbenika koji sudjeluje u regulaciji pospanosti. Ideje o važnosti aktivacijskog sustava u regulaciji pospanosti dijelom su proizašle iz ispitivanja patofiziologije nesanice koja se često opisuje kao poremećaj pretjerane pobuđenosti. Eksperimentalna i korelacijska istraživanja odnosa između pospanosti i aktivacije kod dobrih spavača općenito su pokazala kako su fiziološka i kognitivna aktivacija povezane sa standardnim mjerama pospanosti. Uvažavanje aktivacijskog sustava u regulaciji pospanosti otvara šire mogućnosti za rješavanje problema sa spavanjem te bi također moglo pomoći u rješavanju problema pretjerane pospanosti u različitim radnim okruženjima i prometu.

Ključne riječi
cirkadijurni ritmovi; homeostaza spavanja; nagon za budnošću; nesanica; smjenski rad

Hrčak ID: 80277

URI
https://hrcak.srce.hr/80277

[engleski]

Posjeta: 953 *