hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st.

Stjepan Krasić ; Pontificio Universita S. Tommaso, Rim, Italija

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 9-116 preuzimanja: 698* citiraj
APA 6th Edition
Krasić, S. (1996). Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st.. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 22. (1-2 (43-44)), 9-116. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81834
MLA 8th Edition
Krasić, Stjepan. "Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st.." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 22., br. 1-2 (43-44), 1996, str. 9-116. https://hrcak.srce.hr/81834. Citirano 25.11.2020.
Chicago 17th Edition
Krasić, Stjepan. "Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st.." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 22., br. 1-2 (43-44) (1996): 9-116. https://hrcak.srce.hr/81834
Harvard
Krasić, S. (1996). 'Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st.', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 22.(1-2 (43-44)), str. 9-116. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81834 (Datum pristupa: 25.11.2020.)
Vancouver
Krasić S. Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st.. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1996 [pristupljeno 25.11.2020.];22.(1-2 (43-44)):9-116. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81834
IEEE
S. Krasić, "Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st.", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.22., br. 1-2 (43-44), str. 9-116, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81834. [Citirano: 25.11.2020.]

Sažetak
Članak pod naslovom Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od III. do XIX st. obraduje odnos hrvatskih dominikanaca prema filozofiji kao znanstvenoj disciplini od vremena osnivanja filozofsko-teoloških učilišta na području Dalmacije. Da objasni narav i funkciju takva učilišta, autor posvećuje posebnu pozornost zakonodavstvu i programu studija koje su vrhovni zborovi istoga Reda (capitula generalia) propisivali za Red u cjelini.
Članak je podijeljen na dva dijela: prvi se dio bavi općim temama u svezi s odnosom Dominikanskog reda prema filozofiji u akademskom programu (ratio studiorum), doprinosima Alberta Velikoga i Tome Akvinskoga prihvaćanju i uvođenju aristotelizma i filozofije u dominikanski visokoškolski sustav, zakonodavstvu, metodama podučavanja itd. U svojoj obradi različitih vrsta filozofskih učilišta autor ističe dvije vrste općih (generalnih) učilišta koja su do sada promakle pozornosti drugih povjesničara: generalna učilišta filozofije i generalna učilišta slobodnih umijeća koja su u XV. st. trebala biti osnovana u svim provincijama Dominikanskog reda u kojima su za to postojali potrebni uvjeti.
U drugom dijelu članka autor prikazuje širenje Reda u Hrvatskoj gdje su već u XIII. st. bili osnovani brojni samostani u kojima su zacijelo postojala filozofska i teološka učilišta. Postojanje takvih učilišta u XIII. st. ne može se, međutim, potvrditi sačuvanim povijesnim izvorima budući da su izgubljeni uslijed brojnih povijesnih nedaća kroz koje je prolazila cijela zemlja. Tek se od XIV. st. češće nailazi na dokaze stvarnog postojanja filozofskih i teoloških učilišta. Tako je - prema izvornim registrima vrhovne uprave Reda koji se čuvaju u Rimu - g. 1396. u Zadru osnovano generalno učilište ili sveučilište (studium generale) koje je djelovalo do g. 1807. Osnivanje jednog takva učilišta obično pretpostavlja postojanje većeg broja samostanskih učilišta i, barem jednog, provincijskog učilišta što se može dokazati tek kasnijom dokumentacijom. Na taj je način autor otkrio da je u XVII. st. postojalo deset samostanskih učilišta za filozofiju te jedno zasebno provincijsko učilište u Dubrovniku.
Posebna pozornost u članku posvećena je generalnom učilištu u Zadru koje je imalo dva fakulteta: filozofski i teološki. Teologija se predavala u skladu s Teološkom sumom (Summa theologiae) Tome Akvinskoga, dok se filozofija predavala prema autorima i priručnicima koji su se koristili na filozofskim učilištima u čitavom Dominikanskom redu. Teološkom fakultetu je g. 1553. podijeljena povlastica davanja akademskih naslova bakalaureata i doktorata, dok je filozofski fakultet mogao davati samo naslov lektora (diplomiranog filozofa). Da bi postigli doktorski naslov kandidati su prije toga morali barem osam godina predavati filozofiju i teologiju. To je vrijeme kasnije bilo skraćeno. Filozofski fakultet je podjeljivao samo lektorske naslove, tj. naslove diplomiranog filozofa. Da bi ga postigli kandidati su morali položiti rigorozni ispit iz cjelokupne filozofije, javno izložiti i obraniti svoje )teze« koje su obično obuhvaćale svu filozofiju, a morale su biti - u okviru stvarnih materijalnih mogućnosti - unaprijed objavljene.
Pravo upisa na filozofski fakultet imali su svi oni koji su bili prethodno položili početni (»gramatički«) tečaj ili stupanj, a na teološki samo oni koji su redovito pohađali i uspješno položili filozofski (»materijalni«) stupanj. Upis na viši (»formalni«) tečaj ili stupanj, na kojemu se mogli postići viši akademski naslovi, pretpostavljao je položen »materijalni« filozofski i teološki stupanj. Predavanja filozofije bila su dostupna svima, uključujući tu i laike. Predavali su je posebni lektori filozoije (leetores philosophiae seu artium). Članak obrađuje sva značajnija pitanja koja se tiču djelovanja filozofskog fakulteta: njegove zakone, predmete, metodu nastave, trogodišnje trajanje studija itd.
Autor - između ostaloga - navodi imena 34 profesora filozofije i 62 studenta koji su od g. 1641. do 1807. diplomirali na Filozofskom fakultetu. Međutim, njihov broj je morao biti znatno veći. Ako se ta brojka uzme kao prosjek za druga razdoblja, moglo bi se doći do približnog broja onih koji su studirali, predavali i bili promaknuti na generalnom učilištu u Zadru za vrijeme njegova postojanja.

Hrčak ID: 81834

URI
https://hrcak.srce.hr/81834

[engleski]

Posjeta: 925 *