hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari

Snježana Paušek-Baždar ; Zavod za povijest i filozofiju HAZU, Zagreb, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (340 KB) pages 47-54 downloads: 240* cite
APA 6th Edition
Paušek-Baždar, S. (1994). Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20. (1-2 (39-40)), 47-54. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/81954
MLA 8th Edition
Paušek-Baždar, Snježana. "Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 20., no. 1-2 (39-40), 1994, pp. 47-54. https://hrcak.srce.hr/81954. Accessed 18 May 2021.
Chicago 17th Edition
Paušek-Baždar, Snježana. "Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 20., no. 1-2 (39-40) (1994): 47-54. https://hrcak.srce.hr/81954
Harvard
Paušek-Baždar, S. (1994). 'Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20.(1-2 (39-40)), pp. 47-54. Available at: https://hrcak.srce.hr/81954 (Accessed 18 May 2021)
Vancouver
Paušek-Baždar S. Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1994 [cited 2021 May 18];20.(1-2 (39-40)):47-54. Available from: https://hrcak.srce.hr/81954
IEEE
S. Paušek-Baždar, "Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.20., no. 1-2 (39-40), pp. 47-54, 1994. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/81954. [Accessed: 18 May 2021]

Abstracts
Pokazano je da u svojim pogledima o naravi tvari Herman prihvaća kako platonistička, neoplatonistička i aristotelijanska gledišta, tako i spoznaje arapskih alkemičara. Ta mu je omogućilo da razvije izvornu alkemijsku kozmologiju u kojoj je uspostavio svezu između nebeskog i zemaljskog svijeta na temelju osobitih »roditeljskih« zakonitosti. Protumačena je Hermanova odredba sedam nebeskih sfera po kojoj su one »rasadnik« ili »sjemenište« anorganskh i organskih tvari zemaljskog svijeta. Ističući »roditeljski« utjecaj nebeskih sfera Herman je pored arapskog alkemičara i liječnika Ibn Sine (Avicena) bio jedan od rijetkih srednjovjekovnih autora koji je poricao mogućnost prijetvorbe nesavršenih tvari zemaljskog svijeta, osobito kovina, u savršene. Ta prijetvorba moguća je samo »višnjom silom« nebeskih sfera.

Hrčak ID: 81954

URI
https://hrcak.srce.hr/81954

[german]

Visits: 476 *