hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)

Heda Festini

Fulltext: croatian, pdf (421 KB) pages 291-300 downloads: 322* cite
APA 6th Edition
Festini, H. (1995). Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 21. (1-2 (41-42)), 291-300. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/82201
MLA 8th Edition
Festini, Heda. "Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 21., no. 1-2 (41-42), 1995, pp. 291-300. https://hrcak.srce.hr/82201. Accessed 10 Jul. 2020.
Chicago 17th Edition
Festini, Heda. "Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 21., no. 1-2 (41-42) (1995): 291-300. https://hrcak.srce.hr/82201
Harvard
Festini, H. (1995). 'Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 21.(1-2 (41-42)), pp. 291-300. Available at: https://hrcak.srce.hr/82201 (Accessed 10 July 2020)
Vancouver
Festini H. Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1995 [cited 2020 July 10];21.(1-2 (41-42)):291-300. Available from: https://hrcak.srce.hr/82201
IEEE
H. Festini, "Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.21., no. 1-2 (41-42), pp. 291-300, 1995. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/82201. [Accessed: 10 July 2020]

Abstracts
U Politeovim objavljenim i neobjavljenim spisima možemo naći natuknice za buduću ekoteoriju, što tog našeg autora iz 19. stoljeća čini značajnim pretečom te problematike, naročito u smislu nadilaženja opreke antropocentrizam - biocentrizam.
Etički naturalizam koji je on ponudio u vidu jedinstvenosti prirode i ljudske prirode što se uzdiže do moralnih vrlina (vrijednosti) usporednim rastom ljudskih aktivnosti, kao i utjecajem samoodgoja, ima odjeka sve do naših današnjih eko-etičkih zalaganja za ravnotežu prirode i čovjekova svijeta.
Njegovo traženje neutralne pozicije u opreci između subjektivnih i objektivnih vrlina (vrijednosti), postupni prijelaz sa starijeg para etičkih vrlina pravo-dužnost na novije odgovornost- uvažavanje, značilo je anticipaciju (sto godina prije) osnovnih stavova australijskog ekologa Sylvana i glavnog naglaska Crickove neoaristoteiovske etike koja danas toliko uzima maha u Engleskoj.

Hrčak ID: 82201

URI
https://hrcak.srce.hr/82201

[italian]

Visits: 485 *