hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)

Heda Festini

Puni tekst: hrvatski, pdf (421 KB) str. 291-300 preuzimanja: 322* citiraj
APA 6th Edition
Festini, H. (1995). Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 21. (1-2 (41-42)), 291-300. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82201
MLA 8th Edition
Festini, Heda. "Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 21., br. 1-2 (41-42), 1995, str. 291-300. https://hrcak.srce.hr/82201. Citirano 10.07.2020.
Chicago 17th Edition
Festini, Heda. "Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 21., br. 1-2 (41-42) (1995): 291-300. https://hrcak.srce.hr/82201
Harvard
Festini, H. (1995). 'Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 21.(1-2 (41-42)), str. 291-300. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/82201 (Datum pristupa: 10.07.2020.)
Vancouver
Festini H. Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1995 [pristupljeno 10.07.2020.];21.(1-2 (41-42)):291-300. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82201
IEEE
H. Festini, "Etički naturalizam kao ekoteorija (O natuknicama u Politeovim spisima)", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.21., br. 1-2 (41-42), str. 291-300, 1995. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82201. [Citirano: 10.07.2020.]

Sažetak
U Politeovim objavljenim i neobjavljenim spisima možemo naći natuknice za buduću ekoteoriju, što tog našeg autora iz 19. stoljeća čini značajnim pretečom te problematike, naročito u smislu nadilaženja opreke antropocentrizam - biocentrizam.
Etički naturalizam koji je on ponudio u vidu jedinstvenosti prirode i ljudske prirode što se uzdiže do moralnih vrlina (vrijednosti) usporednim rastom ljudskih aktivnosti, kao i utjecajem samoodgoja, ima odjeka sve do naših današnjih eko-etičkih zalaganja za ravnotežu prirode i čovjekova svijeta.
Njegovo traženje neutralne pozicije u opreci između subjektivnih i objektivnih vrlina (vrijednosti), postupni prijelaz sa starijeg para etičkih vrlina pravo-dužnost na novije odgovornost- uvažavanje, značilo je anticipaciju (sto godina prije) osnovnih stavova australijskog ekologa Sylvana i glavnog naglaska Crickove neoaristoteiovske etike koja danas toliko uzima maha u Engleskoj.

Hrčak ID: 82201

URI
https://hrcak.srce.hr/82201

[talijanski]

Posjeta: 485 *