hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Nacionalni i kulturni identitet u europskoj zajednici

Marijan Jurčević ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Teologija u Rijeci

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 325-336 preuzimanja: 1.144* citiraj
APA 6th Edition
Jurčević, M. (2004). Nacionalni i kulturni identitet u europskoj zajednici. Riječki teološki časopis, 24 (2), 325-336. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/83292
MLA 8th Edition
Jurčević, Marijan. "Nacionalni i kulturni identitet u europskoj zajednici." Riječki teološki časopis, vol. 24, br. 2, 2004, str. 325-336. https://hrcak.srce.hr/83292. Citirano 24.10.2021.
Chicago 17th Edition
Jurčević, Marijan. "Nacionalni i kulturni identitet u europskoj zajednici." Riječki teološki časopis 24, br. 2 (2004): 325-336. https://hrcak.srce.hr/83292
Harvard
Jurčević, M. (2004). 'Nacionalni i kulturni identitet u europskoj zajednici', Riječki teološki časopis, 24(2), str. 325-336. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/83292 (Datum pristupa: 24.10.2021.)
Vancouver
Jurčević M. Nacionalni i kulturni identitet u europskoj zajednici. Riječki teološki časopis [Internet]. 2004 [pristupljeno 24.10.2021.];24(2):325-336. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83292
IEEE
M. Jurčević, "Nacionalni i kulturni identitet u europskoj zajednici", Riječki teološki časopis, vol.24, br. 2, str. 325-336, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83292. [Citirano: 24.10.2021.]

Sažetak
Oblikovana je nova Europa. Na ovaj su događaj vrlo različite reakcije. Jedni su ushićeni od radosti i čudesnog očekivanja od Nove Europe, drugi su opet skeptični strašeći se da će nestati mnoge vrijednosti i mnoge male kulture. Koji je stav bliže istini?
Nema dvojbe daje nova Europa veliki izazov i veliki rizik. Isto tako možemo reći da nije proizvod neke ideologije, nego više sveopćeg događanja. I ekonomije i informatike i tehnologije i kulturne komunikacije.
Osnovno je kako 'spasiti' čovjeka i njegov identitet? Kako spasiti male kulture? Kako ostati slobodan i osoban? Zato je vrlo važan i koristan dijalog. Osobito je bitna svjesnost vrijednosti svoje kulture i svojeg vjerovanja. Ipak vreba vrlo velika opasnost od 'velikih' kultura i religija.
Kršćanstvo je baza europske kulture i otvoreno je za sve kulture i rase. Kršćanstvo je univerzalna religija. Snalazi se u svakome rodu i plemenu, u svim kulturama.


Zaključak

Isus je svojim rođenjem i smrću prihvatio konkretnu nacionalnu i kulturnu partikularnost, dok je uskrsnućem uveo konkretnu univerzalnost. Na ovome bi planu i na ovoj podlozi trebalo izgraditi teoriju odnosa kulture i religije. Na Zapadu možemo konstatirati daje došlo do vrlo velike identifikacije ili formacije kršćanstva i zapadne kulture. Isto tako i pojedinačno, u pojedinim narodima, nastalaje identifikacija kršćanstva i njezinih vrednota s kulturom. Takav je slučaj i s Hrvatskom. Teško je odvoj iti hrvatsku kulturu od kršćanstva, odnosno katoličanstva.
Redovno je vrlo teško napraviti rigoroznu distinkciju između kulturnih i religioznih elemenata. Osobito ako se slijedi inspiracija evanđelja onda se treba uvažavati sve različitosti i preko različitosti težiti prema jedinstvenom zajedničkom. Očito je daje evanđelje upućeno svim ljudima nadilazeći sve kulture i različitosti. Ono naviješta i svjedoči nadu iznad svih granica i posebnosti, iako uvijek govori konkretnom čovjeku unutar konkretne kulture i vlastitog identiteta.
Slušač je Božje riječi uvijek partikularan, situiran u kulturni, religiozni i ekonomski kontekst koji uvjetuju njegovu mogućnost čuvenja i razumijevanja. Jer kršćanska poruka nije apstraktna ideologija nego konkretan život, tako traži konkretnog čovjeka u cijelom njegovom okruženju. Kršćanskaje poruka fundamentalno iskustvo grupe ljudi prije dvadeset stoljeća: Isus je Spasitelj svih ljudi.
Evanđeoska poruka, dosljedno njoj i kršćanstvo, sve kulture uvažava i prema svima je kritična (crisis). To je očito iz prvog susreta s Izraelovom religioznošću i kulturom. U nekim je točkama ona istinska dispozicija za kršćanstvo, dok je u drugim smetnja. Još je više tako s drugim kulturama. U nekim su elementima one dobra baza za vlastiti identitet, a opet u drugim točkama vrlo velika smetaj a. Jer nema istinskog živog prijenosa Vesele vijesti bez izvjesne interpretacije, zato joj neke kulture bolje odgovaraju, dok su druge izrasle na drugom modelu koji je puno različitiji od kršćanstva.
Već smo spomenuli da su UN deklarirali važnost i pravo na kulturni identitet: "Pravo je svakog naroda da uskladi stil života prema svojem izboru. Kulturna sloboda garantira slobodu u svim drugim domenama protežirajući ne samo prava grupe nego također svake jedinke iste grupe. Autorizirajući različiti stil života, ona potiče eksperimentalizaciju, različitost, imaginaciju i stvaralaštvo. Kulturna sloboda omogućuje nam da budemo slobodno opskrbljeni jednom od temeljnih potreba, pravom da definiramo što su istinske potrebe."11 Iz ovoga se može uočiti koliko j e važan i bitan kulturni identitet i svjesnost vrijednosti kulture koju se živi.
Kako kaže E. Morin, ekonomska i kulturna globalizacija i europeizacija nije učinila progres na moralnom i humanom planu. Ljudi nisu puno humaniji i brižniji za druge. Prema njemu, mi smo još planetarno u želj eznom vremenu. Još se događa smj ena progresa i regresa.12 Prema tome od europeizacije i globalizacije ne treba zazirati niti se njih plašiti, nego postati svjestan sebe, svoje kulture i svih svojih vrednota. Istina, europeizacija treba zrelije i svjesnije osobe.

Ključne riječi
Europa; kultura; identitet; kršćanstvo

Hrčak ID: 83292

URI
https://hrcak.srce.hr/83292

[talijanski]

Posjeta: 2.186 *