hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776-1850

Srećko Kovač ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (507 KB) str. 23-40 preuzimanja: 292* citiraj
APA 6th Edition
Kovač, S. (1990). Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776-1850. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 16. (1-2 (31-32)), 23-40. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/83514
MLA 8th Edition
Kovač, Srećko. "Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776-1850." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 16., br. 1-2 (31-32), 1990, str. 23-40. https://hrcak.srce.hr/83514. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
Kovač, Srećko. "Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776-1850." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 16., br. 1-2 (31-32) (1990): 23-40. https://hrcak.srce.hr/83514
Harvard
Kovač, S. (1990). 'Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776-1850', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 16.(1-2 (31-32)), str. 23-40. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/83514 (Datum pristupa: 05.12.2020.)
Vancouver
Kovač S. Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776-1850. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1990 [pristupljeno 05.12.2020.];16.(1-2 (31-32)):23-40. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83514
IEEE
S. Kovač, "Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776-1850", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.16., br. 1-2 (31-32), str. 23-40, 1990. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83514. [Citirano: 05.12.2020.]

Sažetak
Zagrebačka kraljevska akademija, nasljednica prijašnje isusovačke Neoacademije, osnovana je, u sklopu školske reforme u Austrijskoj Monarhiji, 1776. godine kao središnja visokoškolska ustanova u Hrvatskoj. Nakon izlaganja osnovnih karakteristika reformske koncepcije, rad se bavi nastavom teorijske filozofije na zagrebačkoj akademiji.
Filozofiju su do ukinuća Akademije 1850. godine predavali E. Raffay, A. Minković, G. Valičić, S. Čučić, S. Pogledić, S. Moyses i S. Muzler. U prijelaznom razdoblju 1773-76. god. teorijsku je filozofiju predavao V. Kalafatić (etiku F. Sebastijanović). Filozofija se, uz ostale predmete (prvenstveno matematiku, fiziku i povijest), slušala dvije godine i to logika, metafizika i moralna filozofija i empirijska psihologija. Tekstovnu dokumentaciju teorijske (kao i praktičke) filozofije predstavljaju tiskane ispitne teze koje su se na Akademiji javno branile. U dodatku ,se donosi i nova, dopunjena bibliografija tih tezarija. Teorijski je međutim najznačajnije Čučićevo sustavno djelo "Philosophia critice elaborata«.

Hrčak ID: 83514

URI
https://hrcak.srce.hr/83514

[engleski]

Posjeta: 487 *