hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Unos joda i epidemiološke značajke karcinoma štitnjače : usporedba kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske

Nikola Kolja Poljak
Mirko Kontić
Zaviša Čolović
Iris Jerončić
Boris Lukšić
Rosanda Mulić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3334-9658

Puni tekst: engleski, pdf (225 KB) str. 329-339 preuzimanja: 367* citiraj
APA 6th Edition
Poljak, N.K., Kontić, M., Čolović, Z., Jerončić, I., Lukšić, B. i Mulić, R. (2011). Transcranial Doppler Monitoring of Middle Cerebral Artery during Verbal Stimulation in Aphasic Patients. Acta clinica Croatica, 50 (3), 329-339. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/84090
MLA 8th Edition
Poljak, Nikola Kolja, et al. "Transcranial Doppler Monitoring of Middle Cerebral Artery during Verbal Stimulation in Aphasic Patients." Acta clinica Croatica, vol. 50, br. 3, 2011, str. 329-339. https://hrcak.srce.hr/84090. Citirano 13.11.2019.
Chicago 17th Edition
Poljak, Nikola Kolja, Mirko Kontić, Zaviša Čolović, Iris Jerončić, Boris Lukšić i Rosanda Mulić. "Transcranial Doppler Monitoring of Middle Cerebral Artery during Verbal Stimulation in Aphasic Patients." Acta clinica Croatica 50, br. 3 (2011): 329-339. https://hrcak.srce.hr/84090
Harvard
Poljak, N.K., et al. (2011). 'Transcranial Doppler Monitoring of Middle Cerebral Artery during Verbal Stimulation in Aphasic Patients', Acta clinica Croatica, 50(3), str. 329-339. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/84090 (Datum pristupa: 13.11.2019.)
Vancouver
Poljak NK, Kontić M, Čolović Z, Jerončić I, Lukšić B, Mulić R. Transcranial Doppler Monitoring of Middle Cerebral Artery during Verbal Stimulation in Aphasic Patients. Acta clinica Croatica [Internet]. 2011 [pristupljeno 13.11.2019.];50(3):329-339. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84090
IEEE
N.K. Poljak, M. Kontić, Z. Čolović, I. Jerončić, B. Lukšić i R. Mulić, "Transcranial Doppler Monitoring of Middle Cerebral Artery during Verbal Stimulation in Aphasic Patients", Acta clinica Croatica, vol.50, br. 3, str. 329-339, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84090. [Citirano: 13.11.2019.]

Sažetak
Cilj istraživanja je bio utvrditi epidemiološke osobitosti karcinoma štitnjače u Dalmaciji i Slavoniji, analizirati regionalne razlike u incidenciji te utvrditi ima li unos joda utjecaja na visinu incidencije. U ovoj retrospektivnoj epidemiološkoj studiji rabili su se podaci Hrvatskoga registra za rak objavljeni u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu i godišnjim Biltenima Hrvatskoga registra za rak. Analizirani su podaci o 651 bolesniku s rakom štitnjače operiranom u bolnicama Dalmacije u razdoblju od 1997. do 2006. godine. Kao kontrolna skupina uzeti su podaci o operiranima od karcinoma štitnjače u Slavoniji (N=498). Stope incidencije u Dalmaciji uspoređene su sa stopama u Slavoniji. Kao mogući okolišni čimbenik od utjecaja na karcinom štitnjače uzet je unos joda. Unos joda mjeren je kod djece osnovnoškolske dobi na području Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske županije. Količina izlučenog joda izmjerena je kod 131 djeteta. Prosječna, dobno standardizirana stopa incidencije karcinoma štitnjače posljednjih deset godina u Dalmaciji bila je 9,32 na 100.000 stanovnika, a u Slavoniji 6,02 na 100.000 stanovnika. Razlika je statistički značajna (p<0,001). Sve promatrane stope incidencije (dobno standardizirana na europsko i svjetsko stanovništvo, gruba, na temelju istraživanja) pokazuju trend porasta i značajno su više na području Dalmacije u odnosu na Slavoniju. Spolna struktura oboljelih pokazuje da žene u odnosu na muškarce četiri puta češće obolijevaju. U Dalmaciji u ukupnom uzorku žene čine 81,4% oboljelih, a papilarni karcinom čini 80,03% oboljelih od karcinoma štitnjače. Medijan životne dobi novooboljelih na području Dalmacije je 50 godina, a na području Slavonije 48 godina. U Slavoniji papilarni karcinom čini 63,65% oboljelih. Folikularni tip karcinoma štitnjače u Slavoniji čini 20,88%, a u Dalmaciji 12,4% oboljelih. Epidemiološke značajke karcinoma štitnjače na području Dalmacije u skladu su s opisanim značajkama ovoga karcinoma područjima s dostatnim jodom: najzastupljeniji je papilarni karcinom, a omjer papilarnog i folikularnog karcinoma je 6,4:1. Folikularni karcinom je zastupljen u 12,4% ukupno oboljelih. Na području Slavonije epidemiološke značajke su tipične za područja koja su nekad bila obilježena nedostatnim unosom joda: iako prevladava papilarni karcinom, omjer papilarnog i folikularnog karcinoma je 3:1, a folikularni karcinom je zastupljen kod 20,88% oboljelih. Medijan joda izlučenog u mokraći bio je 23,6 μg/dL kod školske djece iz Splitsko-dalmatinske županije i 28,1 μg/dL kod djece iz Osječko-baranjske županije. Nije bilo statistički značajne razlike u količini izlučenog joda (p<0,050). U zaključku, prosječna unešena količina joda na području Dalmacije i Slavonije nije bila razlog za razliku u visini incidencije karcinoma štitnjače u razdoblju od 1997. do 2006. godine. Poboljšana dijagnostika karcinoma štitnjače jedan je od mogućih uzroka porasta incidencije karcinoma štitnjače u Dalmaciji.

Ključne riječi
Štitnjača, tumori – epidemiologija; Hrvatska – epidemiologija

Hrčak ID: 84090

URI
https://hrcak.srce.hr/84090

[engleski]

Posjeta: 645 *