Acta clinica Croatica, Vol. 50 No. 3, 2011.
Izvorni znanstveni članak
Unos joda i epidemiološke značajke karcinoma štitnjače : usporedba kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske
Nikola Kolja Poljak
Mirko Kontić
Zaviša Čolović
Iris Jerončić
Boris Lukšić
Rosanda Mulić
orcid.org/0000-0003-3334-9658
Sažetak
Cilj istraživanja je bio utvrditi epidemiološke osobitosti karcinoma štitnjače u Dalmaciji i Slavoniji, analizirati regionalne razlike u incidenciji te utvrditi ima li unos joda utjecaja na visinu incidencije. U ovoj retrospektivnoj epidemiološkoj studiji rabili su se podaci Hrvatskoga registra za rak objavljeni u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu i godišnjim Biltenima Hrvatskoga registra za rak. Analizirani su podaci o 651 bolesniku s rakom štitnjače operiranom u bolnicama Dalmacije u razdoblju od 1997. do 2006. godine. Kao kontrolna skupina uzeti su podaci o operiranima od karcinoma štitnjače u Slavoniji (N=498). Stope incidencije u Dalmaciji uspoređene su sa stopama u Slavoniji. Kao mogući okolišni čimbenik od utjecaja na karcinom štitnjače uzet je unos joda. Unos joda mjeren je kod djece osnovnoškolske dobi na području Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske županije. Količina izlučenog joda izmjerena je kod 131 djeteta. Prosječna, dobno standardizirana stopa incidencije karcinoma štitnjače posljednjih deset godina u Dalmaciji bila je 9,32 na 100.000 stanovnika, a u Slavoniji 6,02 na 100.000 stanovnika. Razlika je statistički značajna (p<0,001). Sve promatrane stope incidencije (dobno standardizirana na europsko i svjetsko stanovništvo, gruba, na temelju istraživanja) pokazuju trend porasta i značajno su više na području Dalmacije u odnosu na Slavoniju. Spolna struktura oboljelih pokazuje da žene u odnosu na muškarce četiri puta češće obolijevaju. U Dalmaciji u ukupnom uzorku žene čine 81,4% oboljelih, a papilarni karcinom čini 80,03% oboljelih od karcinoma štitnjače. Medijan životne dobi novooboljelih na području Dalmacije je 50 godina, a na području Slavonije 48 godina. U Slavoniji papilarni karcinom čini 63,65% oboljelih. Folikularni tip karcinoma štitnjače u Slavoniji čini 20,88%, a u Dalmaciji 12,4% oboljelih. Epidemiološke značajke karcinoma štitnjače na području Dalmacije u skladu su s opisanim značajkama ovoga karcinoma područjima s dostatnim jodom: najzastupljeniji je papilarni karcinom, a omjer papilarnog i folikularnog karcinoma je 6,4:1. Folikularni karcinom je zastupljen u 12,4% ukupno oboljelih. Na području Slavonije epidemiološke značajke su tipične za područja koja su nekad bila obilježena nedostatnim unosom joda: iako prevladava papilarni karcinom, omjer papilarnog i folikularnog karcinoma je 3:1, a folikularni karcinom je zastupljen kod 20,88% oboljelih. Medijan joda izlučenog u mokraći bio je 23,6 μg/dL kod školske djece iz Splitsko-dalmatinske županije i 28,1 μg/dL kod djece iz Osječko-baranjske županije. Nije bilo statistički značajne razlike u količini izlučenog joda (p<0,050). U zaključku, prosječna unešena količina joda na području Dalmacije i Slavonije nije bila razlog za razliku u visini incidencije karcinoma štitnjače u razdoblju od 1997. do 2006. godine. Poboljšana dijagnostika karcinoma štitnjače jedan je od mogućih uzroka porasta incidencije karcinoma štitnjače u Dalmaciji.
Ključne riječi
Štitnjača, tumori – epidemiologija; Hrvatska – epidemiologija
Hrčak ID:
84090
URI
Datum izdavanja:
8.9.2011.
Posjeta: 1.515 *