hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha

Damir Grubiša ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (152 KB) str. 45-72 preuzimanja: 593* citiraj
APA 6th Edition
Grubiša, D. (2012). Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha. Politička misao, 49 (2), 45-72. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/84622
MLA 8th Edition
Grubiša, Damir. "Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha." Politička misao, vol. 49, br. 2, 2012, str. 45-72. https://hrcak.srce.hr/84622. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition
Grubiša, Damir. "Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha." Politička misao 49, br. 2 (2012): 45-72. https://hrcak.srce.hr/84622
Harvard
Grubiša, D. (2012). 'Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha', Politička misao, 49(2), str. 45-72. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/84622 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver
Grubiša D. Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha. Politička misao [Internet]. 2012 [pristupljeno 12.12.2019.];49(2):45-72. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84622
IEEE
D. Grubiša, "Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha", Politička misao, vol.49, br. 2, str. 45-72, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84622. [Citirano: 12.12.2019.]

Sažetak
U tekstu se analiziraju posljedice hrvatskog referenduma za EU održanog 22.
siječnja 2012. godine, s raznih stajališta i iz kuta prijepora što ga je referendum
izazvao u javnosti, ali i u stručnom i znanstvenom diskursu u Hrvatskoj. Autor
razmatra održavanje referenduma u kontekstu određivanja datuma za njegovo
održavanje, što je postalo predmetom prijepora između vlasti i opozicije te jednog
dijela euroskeptične javnosti. Na drugom su mjestu prijepori oko izlaska na
glasovanje, što se u tekstu razmatra u kontekstu optužbi o neregularnosti referenduma;
na trećem je mjestu pitanje legalnosti i legitimnosti referenduma, pri
čemu se on uspoređuje s referendumima koji su se održali u drugim zemljama
pristupnicama, ne samo petog kruga proširenja s postkomunističkim i mediteranskim
zemljama već se razmatra i slučaj referenduma u drugim zemljama koji
nisu imali pozitivan ishod. Na kraju autor konstatira, na temelju uvida u činjenice
i analizu varijabli referenduma, da je uspjeh hrvatskog referenduma za EU
nepobitan i da je referendum, i s obzirom na izlazak i s obzirom na ishod, polučio
čak i bolje rezultate nego u mnogim postkomunističkim zemljama petog
proširenja. Na kraju autor utvrđuje da su razlozi kašnjenja Hrvatske u EU u odnosu
na ostale zemlje Srednje i Istočne Europe te na Sloveniju pogrešne političke
procjene i političke odluke. Autor također razmatra informacijski i obrazovni
deficit o EU-u u Hrvatskoj, pronalazeći u specifičnim odlukama vlasti uzroke
slabe informiranosti hrvatskih građana o EU-u. Unatoč tome rezultat referenduma
naišao je na pozitivne reakcije u političkim tijelima EU-a i među državama
članicama, čime se otvara i proces ratifikacije u drugim zemljama EU-a koji bi
morao dovesti do punopravnog članstva Hrvatske u EU-u 1. srpnja 2013.

Ključne riječi
referendum; Europska unija; pristupanje Hrvatske EU-u; izlazak na referendum; birački popisi; informacijski deficit; obrazovni deficit; komunikacijska strategija; legitimnost referenduma; euroskepticizam

Hrčak ID: 84622

URI
https://hrcak.srce.hr/84622

[engleski]

Posjeta: 1.085 *