hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine

Livia Kardum ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Bruno Korea Gajski ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (152 KB) str. 97-123 preuzimanja: 538* citiraj
APA 6th Edition
Kardum, L. i Gajski, B.K. (2012). Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine. Politička misao, 49 (2), 97-123. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/84665
MLA 8th Edition
Kardum, Livia i Bruno Korea Gajski. "Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine." Politička misao, vol. 49, br. 2, 2012, str. 97-123. https://hrcak.srce.hr/84665. Citirano 15.12.2019.
Chicago 17th Edition
Kardum, Livia i Bruno Korea Gajski. "Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine." Politička misao 49, br. 2 (2012): 97-123. https://hrcak.srce.hr/84665
Harvard
Kardum, L., i Gajski, B.K. (2012). 'Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine', Politička misao, 49(2), str. 97-123. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/84665 (Datum pristupa: 15.12.2019.)
Vancouver
Kardum L, Gajski BK. Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine. Politička misao [Internet]. 2012 [pristupljeno 15.12.2019.];49(2):97-123. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84665
IEEE
L. Kardum i B.K. Gajski, "Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine", Politička misao, vol.49, br. 2, str. 97-123, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84665. [Citirano: 15.12.2019.]

Sažetak
Rasprava prikazuje političku krizu dualizma u višenacionalnoj Austro-Ugarskoj
izazvanu jačanjem političke opozicije mađarskih magnata u Ugarskom
parlamentu koja je zahtijevala da se u ugarskim jedinicama uvede mađarski
kao zapovjedni jezik. Taj je zahtjev implicirao razdvajanje zajedničke vojske
i osporavanje zajedničkog vrhovnog zapovjednika cara Franje Josipa. Pitanje
mađarskog jezika zbog toga je bilo prvenstveno političko pitanje, koje je u
krajnjoj konsekvenci značilo daljnje slabljenje veza sa zapadnim dijelom Monarhije
do potpunog ugarskog odcjepljenja, ali i mogućnost daljnje mađarizacije
unutar ugarskih granica. Car se tomu suprotstavio najavom novog izbornog
zakona kojim bi mađarska manjina izgubila prevlast nad nemađarskom
većinom u Ugarskoj. Podršku je dobio od liberalne stranke na čelu s Istvanom
Tiszom koji je dobro procijenio da dualizam prvenstveno štiti mađarske interese
u Ugarskoj. Strah od novog izbornog zakona otrijeznio je i mađarske
nacionaliste, pa su odustali od revizije austrougarske Nagodbe, a Car je nakon
toga odustao i od provedbe zakona o općem pravu glasa u Ugarskoj, vođen
neposrednim političkim interesima. Iako bi upravo takav zakon pod određenim
povoljnim političkim okolnostima, kojih, nažalost, nije bilo, mogao u
perspektivi postati temelj ne za rušenje, već za očuvanje Austro-Ugarske.

Ključne riječi
Austrougarska nagodba; car Franjo Josip I; István Tisza; austrougarska vojska; zapovjedni jezik u austrougarskoj vojsci; izborni zakon u Ugarskoj

Hrčak ID: 84665

URI
https://hrcak.srce.hr/84665

[engleski]

Posjeta: 1.357 *