Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Obiteljska kohezija i pozitivna komunikacija u funkciji osnaživanja suvremene obitelji - Prinos istraživanju pedagoških aspekata odnosa u obitelji

Jasminka Zloković ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet -Odsjek za pedagogiju


Puni tekst: hrvatski pdf 1.282 Kb

str. 265-288

preuzimanja: 654

citiraj


Sažetak

Adolescenti u životom razdoblju burnih psihofizičkih i socijalnih promjena iznimno su podložni vanjskim utjecajima vršnjaka i društvene okoline, umanjenom autoritetu roditelja i nastavnika te su pogodan ,,predmet’’ brojnih društvenih manipulacija. Kohezivna se ravnoteža obitelji narušava i potrebna je fleksibilnost u odnosima i vještinama komunikacije kako bi se uspostavila pozitivna atmosfera u obitelji. U optimalnom funkcioniranju obitelji nužno je i uspostavljanje ravnoteže kako bi se prebrodile stresne i konfliktne situacije. Rezultati multidisciplinarnih istraživanja pokazuju da međusobna povezanost, potpora, pozitivna obiteljska atmosfera, način i razina komunikacije u obitelji i širem društvenom okruženju mogu poticati, ali i osporavati te ograničavati razvoj ličnosti. U istraživanju koje smo proveli 2010. godine na uzorku 357 adolescenata (6. i 7. razr.) na 20 primarno selekcioniranih jedinica (osnovnih škola) rabljen je konceptualni okvir za mjerenje obiteljskog sistema funkcioniranja — Circumplex Model of Marital and Family Systems (Olson, Gorrall i sur., 2003.) u tri osnovne dimenzije: koheziji, fleksibilnosti, obliku i vještini komunikacije u obitelji.
Rezultati pokazuju neuravnotežene obiteljske odnose — ekstremno visoku i krajnje nisku povezanost na skali obiteljske kohezivnosti. Visoki rezultati na emocionalnoj povezanosti mogu upozoravati na otežan razvoj buduće neovisnosti pojedinca, a niska povezanost na kaotične odnose u obitelji. I na skali za ispitivanje komunikacije roditelj – dijete pokazuju se također dvije ekstremne skupine ispitanika. Na jednoj strani nalaze se ispitanici čiji odgovori svjedoče o neprimjerenoj komunikaciji u obitelji, a na suprotnoj ispitanici koji sa svojim roditeljima komuniciraju na visokoj razini što je jedna od pretpostavki koja pridonosi kohezivnosti.
Dobiveni rezultati doprinose pedagoškoj znanosti, posebice obiteljskoj pedagogiji kao i praksi te upućuju na potrebu longitudinalne primjene modela radi utvrđivanju razlika u vremenskim serijama. Ispitivanje predstavlja noviji pristup u izučavanju kompleksnosti obiteljskih odnosa.

Ključne riječi

odnosi u obitelji; kohezija; komunikacija; obiteljsko funkcioniranje; obitelji i djeca u riziku; osnaživanje obitelji

Hrčak ID:

86891

URI

https://hrcak.srce.hr/86891

Datum izdavanja:

10.9.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski talijanski

Posjeta: 3.965 *