hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja

Anna-Maria Getoš
Miranda Gulišija

Puni tekst: hrvatski, pdf (708 KB) str. 621-677 preuzimanja: 3.225* citiraj
APA 6th Edition
Getoš, A. i Gulišija, M. (2011). Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 18 (2), 621-677. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/87177
MLA 8th Edition
Getoš, Anna-Maria i Miranda Gulišija. "Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja." Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 18, br. 2, 2011, str. 621-677. https://hrcak.srce.hr/87177. Citirano 24.10.2021.
Chicago 17th Edition
Getoš, Anna-Maria i Miranda Gulišija. "Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja." Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 18, br. 2 (2011): 621-677. https://hrcak.srce.hr/87177
Harvard
Getoš, A., i Gulišija, M. (2011). 'Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja', Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 18(2), str. 621-677. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/87177 (Datum pristupa: 24.10.2021.)
Vancouver
Getoš A, Gulišija M. Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu [Internet]. 2011 [pristupljeno 24.10.2021.];18(2):621-677. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87177
IEEE
A. Getoš i M. Gulišija, "Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol.18, br. 2, str. 621-677, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87177. [Citirano: 24.10.2021.]

Sažetak
Prekršajno pravo nedvojbeno je dio kaznenopravnog sustava u
Hrvatskoj. Kao takvo predstavlja društvenu reakciju na kažnjive radnje
koje se mogu zbirno označiti kao tzv. bagatelni kriminal čije su
odrednice masovnost, uglavnom materijalna “beznačajnost”, procesno
pojednostavnjen i skraćen oblik sudovanja te u pravilu suzdržljivost u
pogledu sankcioniranja. Hrvatski prekršajnopravni sustav, do stupanja
na snagu sadašnjeg Prekršajnog zakona, doista se nalazio pred kolapsom,
tako da se reformski iskorak zakonodavca, postignut 2008. godine,
svakako mora označiti kao značajan evolucijski skok u odnosu prema
prijašnjem stanju. U duhu takvog uspješnog reformskog trenda ovaj
rad nastoji pridonijeti konstantnoj evoluciji prekršajnopravnog sustava
u Hrvatskoj, ukazujući na konceptualne i praktične nove te alternativne
smjerove reforme. Reformom je prekršajnopravnog sustava zakonodavac,
konceptualno gledano, problem prevelikog broja predmeta pred
prekršajnim sudovima i neefi kasnost njihova procesuiranja pokušao
riješiti preraspodjelom predmeta i pojednostavnjenjem postupka, što
je ponekad išlo i nauštrb prava okrivljenika. Postavljaju se dva ključna
pitanja: je li zakonodavac time konceptualno ispravno usmjerio reformu
i je li postignuta pravilna ravnoteža između efi kasnosti postupka i
prava okrivljenika? Na prvo pitanje valja odgovor potražiti na konceptualnoj
razini, pri tome prvenstveno razmatrajući pitanje razgraničenja
kažnjivih radnji od onih koje to zapravo nisu, s posebnim osvrtnom
na korištenje prekršajnog sudovanja kao “fi skalnog instrumenta”. Iako
se reforma provodi, izostala je prethodna dubinska analiza etiologije
problema prevelikog broja predmeta pred prekršajnim sudovima, što
u konačnici rezultira i nefunkcionalnošću prekršajnopravnog sustava.
Stoga valja razmotriti moguće uzroke takvog stanja, s ciljem iznalaženja
optimalnog konceptualnog rješenja za reformu prekršajnopravnog sustava
s dugoročnim i održivim učinkom. Naime iako je odlika tzv. bagatelnog
kriminala njegova masovnost, udio od čak 90% u ukupnosti procesuiranih
kažnjivih radnji u Hrvatskoj zasigurno se ne može označiti
kao optimalno opterećenje kaznenopravnog sustava. Stoga ne čudi što
unatoč zavidnom broju sudaca po glavi stanovnika (42 na 100.000 u
usporedbi s 12 u Italiji ili 18 u Njemačkoj), hrvatski (kazneno)pravni
sustav, suočen s tolikom količinom bagatelnog kriminala, nije funkcionalan.
Drugo se pitanje u ovom radu analizira u svjetlu sudske prakse
i komparativnih europskih zakonskih rješenja (Švicarska, Austrija,
Njemačka, Italija, Španjolska, Norveška, Grčka, Slovenija, Crna Gora,
Ujedinjeno Kraljevstvo) radi iznalaženja pravilne ravnoteže između
efi kasnosti postupka i prava okrivljenika, a ona aktualnim Prekršajnim
zakonom, u pogledu instituta obaveznog prekršajnog naloga, nije optimalno
postignuta.

Hrčak ID: 87177

URI
https://hrcak.srce.hr/87177

Posjeta: 3.441 *