hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

TREND POVEĆANE INCIDENCIJE ANGIOEDEMA BEZ URTIKARIJE – KLINIČKE OSOBITOSTI

ASJA STIPIĆ MARKOVIĆ ; Odjel za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju, Klinika za unutrašnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinička bolnica Sveti Duh, Zagreb, Hrvatska
MARTINA JANŽEKOVIĆ ; Lječilište Topusko, Topusko, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (239 KB) str. 119-127 preuzimanja: 509* citiraj
APA 6th Edition
STIPIĆ MARKOVIĆ, A. i JANŽEKOVIĆ, M. (2011). TREND POVEĆANE INCIDENCIJE ANGIOEDEMA BEZ URTIKARIJE – KLINIČKE OSOBITOSTI. Acta medica Croatica, 65 (2), 119-127. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/87891
MLA 8th Edition
STIPIĆ MARKOVIĆ, ASJA i MARTINA JANŽEKOVIĆ. "TREND POVEĆANE INCIDENCIJE ANGIOEDEMA BEZ URTIKARIJE – KLINIČKE OSOBITOSTI." Acta medica Croatica, vol. 65, br. 2, 2011, str. 119-127. https://hrcak.srce.hr/87891. Citirano 16.12.2019.
Chicago 17th Edition
STIPIĆ MARKOVIĆ, ASJA i MARTINA JANŽEKOVIĆ. "TREND POVEĆANE INCIDENCIJE ANGIOEDEMA BEZ URTIKARIJE – KLINIČKE OSOBITOSTI." Acta medica Croatica 65, br. 2 (2011): 119-127. https://hrcak.srce.hr/87891
Harvard
STIPIĆ MARKOVIĆ, A., i JANŽEKOVIĆ, M. (2011). 'TREND POVEĆANE INCIDENCIJE ANGIOEDEMA BEZ URTIKARIJE – KLINIČKE OSOBITOSTI', Acta medica Croatica, 65(2), str. 119-127. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/87891 (Datum pristupa: 16.12.2019.)
Vancouver
STIPIĆ MARKOVIĆ A, JANŽEKOVIĆ M. TREND POVEĆANE INCIDENCIJE ANGIOEDEMA BEZ URTIKARIJE – KLINIČKE OSOBITOSTI. Acta medica Croatica [Internet]. 2011 [pristupljeno 16.12.2019.];65(2):119-127. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87891
IEEE
A. STIPIĆ MARKOVIĆ i M. JANŽEKOVIĆ, "TREND POVEĆANE INCIDENCIJE ANGIOEDEMA BEZ URTIKARIJE – KLINIČKE OSOBITOSTI", Acta medica Croatica, vol.65, br. 2, str. 119-127, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87891. [Citirano: 16.12.2019.]

Sažetak
Angioedem (AE) bez urtikarije je bezbolni i ograničeni otok subkutanog ili submukoznog, rahlog intersticijskog tkiva koji nastaje brzo, u epizodama od nekoliko do više sati u obliku blijedih „jastučića“ u koži, mukoznom tkivu lica, usana, usne šupljine, ždrijela, larinksa i genitalija ali može zahvatiti i sluznicu gastrointestinalnog trakta. U kliničkoj praksi najčešće se angioedemu pripisuje alergijska etiologija što može biti pogrešno a standarna antialergijska terapija neučinkovita. AE se klasificiraju prema uzročnim medijatorima u bradikininske (hereditarni, stečeni, izazvan ACE inhibitorima), histaminske (alergijske) i AE posredovane mješavinom medijatora (pseudoalergijske reakcija na NSAID). Postoji i idiopatski AE čija je etiologija nepoznata. Incidencija AE je povećana pa je to najčešći razlog hospitalizacije od svih alergijskih bolesti. Incidencija angioedema posredovanog inhibitorima konvertaze angiotenzina I (ACEi) iznosi 0,1-0,7% i taj se oblik AE još nedovoljno često prepoznaje. Dijagnoza AE temelji se na anamnezi (hereditarni, pojava nakon 4. dekade života, ekspozicija alergenima, uzimanju ACEi) te na laboratorijskim nalazima serumskog C1Inh ili njegove funkcije. Kod tipa 1 HAE i razina C1Inh i njegova funkcionalna sposobnost je manja od 50%, a kod tipa 2 HAE razina C1Inh je uredna, a funkcionalna sposobnost slaba. Angioedem posredovan ACEi dokazuje se pojavom AE kod terapije, a regresijom nakon izostavljanja lijeka. Teške atake AE liječe se koncentratom C1Inh te ikatibantom, selektivnim blokatorom bradikininskih receptora B2. Profilaksa se provodi atenuiranim androgenima (danazol, stanazolol, oksandrolon) ili fibrinoliticima.

Ključne riječi
angioedem: bradikinin; urtikarija; ACEi; C1Inh

Hrčak ID: 87891

URI
https://hrcak.srce.hr/87891

[engleski]

Posjeta: 709 *