hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Hegelova teorija političkog predstavništva

Domagoj Vujeva ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (144 KB) str. 163-188 preuzimanja: 431* citiraj
APA 6th Edition
Vujeva, D. (2012). Hegelova teorija političkog predstavništva. Politička misao, 49 (3), 163-188. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/89186
MLA 8th Edition
Vujeva, Domagoj. "Hegelova teorija političkog predstavništva." Politička misao, vol. 49, br. 3, 2012, str. 163-188. https://hrcak.srce.hr/89186. Citirano 14.11.2019.
Chicago 17th Edition
Vujeva, Domagoj. "Hegelova teorija političkog predstavništva." Politička misao 49, br. 3 (2012): 163-188. https://hrcak.srce.hr/89186
Harvard
Vujeva, D. (2012). 'Hegelova teorija političkog predstavništva', Politička misao, 49(3), str. 163-188. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/89186 (Datum pristupa: 14.11.2019.)
Vancouver
Vujeva D. Hegelova teorija političkog predstavništva. Politička misao [Internet]. 2012 [pristupljeno 14.11.2019.];49(3):163-188. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89186
IEEE
D. Vujeva, "Hegelova teorija političkog predstavništva", Politička misao, vol.49, br. 3, str. 163-188, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89186. [Citirano: 14.11.2019.]

Sažetak
U tekstu se razmatra Hegelova teorija političkog predstavništva koja polazi
od staleško-korporativnog zastupanja velikih interesa građanskog društva u
političkoj državi. Takav oblik predstavništva suprotan je modernom pojmu
predstavništva prema kojemu je supstrat predstavljanja uvijek narod kao zajednica
slobodnih i jednakih građana koju predstavnik tek treba formirati kao
jedinstven i djelatno sposoban subjekt. Kako bi se primjereno vrednovala Hegelova
teorija predstavništva i njezini izgledi u suvremenim predstavničkim
demokracijama, u tekstu se najprije analizira Hegelova koncepcija ustava koji
je širi institucionalni mehanizam posredovanja društvene i političke sfere.
Nakon toga prikazuje se Hegelova kritika predstavničke demokracije koja je,
prema njemu, oblik predstavništva neprimjeren modernoj državi. Polazeći naime
od naroda kao zajednice slobodnih i jednakih građana te svodeći njihovu
političku aktivnost na glasovanje na izborima, predstavnička demokracija
prema Hegelu isključuje zastupanje posebnih društvenih interesa i istinsku
participaciju građana u političkim poslovima, zbog čega ima za posljedicu
formalističko određenje države. Osnovni uvid koji Hegelu omogućuje prevladavanje
tih proturječnosti predstavničke demokracije uvid je o modernom
građanskom društvu kao mjestu povijesne emancipacije čovjeka. Zato upravo
“staleži” – formacije proizišle iz podjele rada – i “korporacije” – interesna
udruženja pojedinaca – postaju instrument posredovanja društvene i političke
sfere u Filozofiji prava. No upravo taj uvid osnovni je problem Hegelove teorije
predstavništva jer zbog njega Hegel potpuno previđa politički potencijal
demokratske konstitucije državne vlasti. Ipak, Hegelovo “interesno” predstavništvo
nije neprimjenjivo u suvremenim predstavničkim demokracijama
– štoviše, ono je nužan funkcionalni korektiv modernom pojmu predstavništva,
element koji jednako pripada zbiljnosti moderne države. Takvu ulogu,
nastoji se pokazati u zadnjem dijelu rada, ono ima upravo promatra li se iz
perspektive Hegelova nauka o ustavu. Staleška skupština naime kod Hegela
ne zauzima ono mjesto koje u modernim predstavničkim sustavima pripada parlamentu
na tom mjestu u Hegelovu ustavnom modelu stoji monarh – nego
je zamišljena kao posredni organ koji stoji između najviše državne vlasti i
naroda. Drugim riječima, staleška skupština druga je predstavnička instanca u
kojoj do političkog izražaja dolazi pluralitet građanskog društva i subjektivna
sloboda pojedinaca.

Ključne riječi
Hegel; staleško-korporativno predstavništvo; predstavnička demokracija; građansko društvo; politička država

Hrčak ID: 89186

URI
https://hrcak.srce.hr/89186

[engleski]

Posjeta: 828 *