hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O pravilniku dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike

Ivan Viđen

Puni tekst: hrvatski, pdf (239 KB) str. 7-14 preuzimanja: 315* citiraj
APA 6th Edition
Viđen, I. (2009). O pravilniku dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 33/34 (33/34), 7-14. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/92347
MLA 8th Edition
Viđen, Ivan. "O pravilniku dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike." Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, vol. 33/34, br. 33/34, 2009, str. 7-14. https://hrcak.srce.hr/92347. Citirano 28.10.2020.
Chicago 17th Edition
Viđen, Ivan. "O pravilniku dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike." Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34, br. 33/34 (2009): 7-14. https://hrcak.srce.hr/92347
Harvard
Viđen, I. (2009). 'O pravilniku dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike', Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 33/34(33/34), str. 7-14. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/92347 (Datum pristupa: 28.10.2020.)
Vancouver
Viđen I. O pravilniku dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske [Internet]. 2009 [pristupljeno 28.10.2020.];33/34(33/34):7-14. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/92347
IEEE
I. Viđen, "O pravilniku dubrovačkog Nadleštva za umjetnost i spomenike", Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, vol.33/34, br. 33/34, str. 7-14, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/92347. [Citirano: 28.10.2020.]

Sažetak
Osnovano 1919. godine zalaganjem slikara i konzervatora Marka Murata sa zadaćom da se brine o dubrovačkim kulturnim spomenicima, Nadleštvo za umjetnost i spomenike imalo je i svoj posebni Pravilnik kojim se služilo u svome djelovanju. U radu se daje pregled teksta Pravilnika i zaključuje se da je njegov autor upravo Marko Murat. Razmatraju se i uzori koji su Muratu mogli poslužiti pri sastavljanju Pravilnika, kao i očiti utjecaj srednjoeuropske tradicije zaštite spomenika na njegov sadržaj. Pravilnik je odredio djelokrug Nadleštva za umjetnost i spomenike, ali i definirao što se to smatra spomenikom kulture. U smislu Pravilnika to su: zgrade, skulpture, slike, knjige s minijaturama, natpisi, umjetničko pokućstvo od različita materijala, medalje, novac, nakit, umjetnički namještaj itd., a kada je riječ o nekretninama, one su podijeljene u četiri kategorije: gradske zidine, zgrade u državnom vlasništvu, zgrade u privatnom vlasništvu, crkve i samostani. Zasebnu kategoriju čine predmeti koji se nalaze u crkvama i samostanima, a u posebnoj je kategoriji i gradsko zelenilo koje se posebice nabraja.
Ističe se široka zasnovanost Pravilnika koji se nije ograničio samo na pokretne i nepokretne spomenike kulture, nego svoj djelokrug širi i na nadzor nad novogradnjama (nabrajaju se nepoželjni stilovi), restauraciju umjetnina, zaštitu zelenila, nadzor nad dubrovačkim školama kada je riječ o edukaciji učenika o važnosti kulturnih spomenika, zabranu izvoza spomenika itd. U radu se razmatra i utjecaj koji je Pravilnik mogao imati na rad institucije kojoj je bio namijenjen i zaključuje se kako je njegov utjecaj zbog složenosti društvenih i upravnih teškoća bio ograničen. Na kraju se prvi put objavljuje izvorni tekst Pravilnika Nadleštva za umjetnost i spomenike prema sačuvanom primjerku u Državnom arhivu u Durbovniku.

Ključne riječi
Marko Murat; zaštita spomenika; Nadleštvo za umjetnost i spomenike; Dubrovnik

Hrčak ID: 92347

URI
https://hrcak.srce.hr/92347

Posjeta: 523 *