hrcak mascot   Srce   HID

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 62 No. 1-2, 2012.

Izvorni znanstveni članak

Poboljšana suradnja – Quo vadis, Europa?

Ines Medić Musa ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (201 KB) str. 257-288 preuzimanja: 594* citiraj
APA 6th Edition
Medić Musa, I. (2012). Poboljšana suradnja – Quo vadis, Europa?. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 62 (1-2), 257-288. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93100
MLA 8th Edition
Medić Musa, Ines. "Poboljšana suradnja – Quo vadis, Europa?." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 62, br. 1-2, 2012, str. 257-288. https://hrcak.srce.hr/93100. Citirano 16.02.2019.
Chicago 17th Edition
Medić Musa, Ines. "Poboljšana suradnja – Quo vadis, Europa?." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 62, br. 1-2 (2012): 257-288. https://hrcak.srce.hr/93100
Harvard
Medić Musa, I. (2012). 'Poboljšana suradnja – Quo vadis, Europa?', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 62(1-2), str. 257-288. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93100 (Datum pristupa: 16.02.2019.)
Vancouver
Medić Musa I. Poboljšana suradnja – Quo vadis, Europa?. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu [Internet]. 2012 [pristupljeno 16.02.2019.];62(1-2):257-288. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93100
IEEE
I. Medić Musa, "Poboljšana suradnja – Quo vadis, Europa?", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.62, br. 1-2, str. 257-288, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93100. [Citirano: 16.02.2019.]

Sažetak
Autorica daje pregled europskog zakonodavstva u materiji obiteljskog prava, konkretnije u materiji razvoda i rastave braka. Pojačana prekogranična mobilnost u okviru EU, te s time povezani brojni izazovi traže brza i efikasna rješenja. Postojeći međunarodni instrumenti, iako iznimno kvalitetni, najčešće ne mogu pratiti predviđenu dinamiku razvoja EU. Stoga, ne čudi pojačana aktivnost Unije u navedenoj sferi.
Dosadašnji pravni instrumenti Zajednice u materiji obiteljskog prava odnosili su se na pravila o određivanju međunarodne nadležnosti, te priznanja i ovrhe. No time su problemi riješeni samo parcijalno. Drugi dio problema uzrokovan je raznovrsnošću nacionalnih obiteljskih prava u Europi, što u prekograničnim situacijama može dovesti do gubitka ili promjene prava ili obveza, a time i do "šepavih obiteljskopravnih situacija". Upravo iz tog razloga i nacionalno obiteljsko pravo sve se više shvaća kao limitirajući faktor, koji izravno ugrožava temeljne slobode zagarantirane Ugovorom o osnivanju EZ. Kako se harmonizacija nacionalnih zakonodavstava pokazala neostvarivom, problemu je pristupljeno s kolizijskopravnog aspekta. Nakon inicijalnog neuspjeha, problem je, posve neočekivano, "riješen" pokretanjem mehanizma "poboljšane suradnje" po prvi put u povijesti EU. Rezultat je Uredba Vijeća (EU) br. 1259/2010 kojom je u materiji razvoda i rastave braka uspostavljena tzv. "dvotračna Europa".
Cilj je ovoga rada ukratko ukazati na nedostatke postojećih odredaba o nadležnosti za razvod braka na razini Unije, koje ne samo da ne osiguravaju pravnu sigurnost i predvidljivost rezultata, nego istodobno stimuliraju i forum shopping i race to court; a koje su i dovele do razmišljanja o harmonizaciji pravila o određivanju mjerodavnog prava na razini Unije. Pored toga, autorica daje kratki povijesni ekskurs u aktivnosti koje su dovele do usvajanja Uredbe Vijeća (EU) br. 1259/2010, a koje služe kao platforma za naknadni kritički uvid u prednosti i nedostatke takvog pristupa navedenoj materiji.

Ključne riječi
obiteljsko međunarodno privatno pravo; razvod i rastava braka; mjerodavno pravo

Hrčak ID: 93100

URI
https://hrcak.srce.hr/93100

[engleski]

Posjeta: 957 *