hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA

TAJANA ZAH BOGOVIĆ ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
DINKO TONKOVIĆ ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje “Sv. Duh”, Zagreb, Hrvatska
ANTE SEKULIĆ ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
DANIELA BANDIĆ-PAVLOVIĆ ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
ROBERT BARONICA ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
MARKO BOGOVIĆ ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za kirurgiju, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
SANJA SAKAN ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
INA FILIPOVIĆ GRČIĆ ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
BORIS TOMAŠEVIĆ TOMAŠEVIĆ ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Klinika za anesteziologiju reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (208 KB) str. 61-65 preuzimanja: 1.029* citiraj
APA 6th Edition
ZAH BOGOVIĆ, T., TONKOVIĆ, D., SEKULIĆ, A., BANDIĆ-PAVLOVIĆ, D., BARONICA, R., BOGOVIĆ, M., ... TOMAŠEVIĆ, B.T. (2012). PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA. Acta medica Croatica, 66 (1), 61-65. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93245
MLA 8th Edition
ZAH BOGOVIĆ, TAJANA, et al. "PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA." Acta medica Croatica, vol. 66, br. 1, 2012, str. 61-65. https://hrcak.srce.hr/93245. Citirano 14.10.2019.
Chicago 17th Edition
ZAH BOGOVIĆ, TAJANA, DINKO TONKOVIĆ, ANTE SEKULIĆ, DANIELA BANDIĆ-PAVLOVIĆ, ROBERT BARONICA, MARKO BOGOVIĆ, SANJA SAKAN, INA FILIPOVIĆ GRČIĆ i BORIS TOMAŠEVIĆ TOMAŠEVIĆ. "PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA." Acta medica Croatica 66, br. 1 (2012): 61-65. https://hrcak.srce.hr/93245
Harvard
ZAH BOGOVIĆ, T., et al. (2012). 'PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA', Acta medica Croatica, 66(1), str. 61-65. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93245 (Datum pristupa: 14.10.2019.)
Vancouver
ZAH BOGOVIĆ T, TONKOVIĆ D, SEKULIĆ A, BANDIĆ-PAVLOVIĆ D, BARONICA R, BOGOVIĆ M i sur. PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA. Acta medica Croatica [Internet]. 2012 [pristupljeno 14.10.2019.];66(1):61-65. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93245
IEEE
T. ZAH BOGOVIĆ, et al., "PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA", Acta medica Croatica, vol.66, br. 1, str. 61-65, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93245. [Citirano: 14.10.2019.]

Sažetak
Danas je razumijevanje patofizioloških mehanizama delirija još uvijek ograničeno, ali postoji više obećavajućih hipoteza. Smatra se da biomarkeri osjetljivi na smrt neurona ili glija stanica dobro ukazuju na delirij. Za više neurotransmitera se podrazumijeva da su uključeni u stanje delirija s najvećim naglaskom na acetilkolin i dopamin koji djeluju na suprotne načine, acetilkolin smanjuje podražljivost neurona, a dopamin je povećava. Ostali neurotransmiteri koji vjerojatno imaju ulogu u patogenezi delirija su: gama-aminobutirična kiselina, glutamat kao i svi monoamini. Sepsa koja vodi do sindroma sustavnog upalnog odgovora često se prezentira delirijem i možda je i najčešći uzročni čimbenik za delirij u JIL-u uz sedative i analgetike kao najzastupljenije jatrogene čimbenike rizika. Bolesnici koji su dobivali benzodiazepine imaju veću vjerojatnost da će imati postoperativni delirij nego oni koji nisu. Postoperativne kognitivne promjene su češće u starijih nego u mlađih bolesnika, a može ih se kategorizirati kao postoperativni delirij, postoperativna kognitivna disfunkcija i demencija. Mehanizmi odgovorni za postoperativne kognitivne promjene nisu u potpunosti poznati, ali sigurno je da su multifaktorski. Čimbenici rizika mogu se vezati uz karakteristike bolesnika, vrstu operacije i tip anestezije.

Ključne riječi
delirij; JIL; postoperativna kognitivna disfunkcija; anestezija; kirurgija; rizični faktori

Hrčak ID: 93245

URI
https://hrcak.srce.hr/93245

[engleski]

Posjeta: 1.702 *