hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM

Ema Ničea Gruber   ORCID icon orcid.org/0000-0003-1284-0181 ; Zatvorska bolnica Zagreb, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (219 KB) str. 349-363 preuzimanja: 467* citiraj
APA 6th Edition
Gruber, E.N. (2012). UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM. Sigurnost, 54 (4), 349-363. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93806
MLA 8th Edition
Gruber, Ema Ničea. "UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM." Sigurnost, vol. 54, br. 4, 2012, str. 349-363. https://hrcak.srce.hr/93806. Citirano 23.10.2021.
Chicago 17th Edition
Gruber, Ema Ničea. "UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM." Sigurnost 54, br. 4 (2012): 349-363. https://hrcak.srce.hr/93806
Harvard
Gruber, E.N. (2012). 'UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM', Sigurnost, 54(4), str. 349-363. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93806 (Datum pristupa: 23.10.2021.)
Vancouver
Gruber EN. UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM. Sigurnost [Internet]. 2012 [pristupljeno 23.10.2021.];54(4):349-363. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93806
IEEE
E.N. Gruber, "UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM", Sigurnost, vol.54, br. 4, str. 349-363, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93806. [Citirano: 23.10.2021.]

Sažetak
U ovome radu analizirana je povezanost između razine samoosnaživanja u osoba s psihičkim poremećajima i njihova radnog statusa, obrazovanja te socijalnih kontakata. Istraživanje je provedeno upitnikom za mjerenje samoosnaživanja (Rogers empowerment skala) koji je adaptiran za hrvatski uzorak. Od ukupno 248 ispitanika (93 % response rata) polovica ispitanika bila je u radnom odnosu, a polovica nezaposlena ili radno nesposobna (umirovljena/invalidi). Većinom su ispitanici imali srednjoškolsko obrazovanje, a 11 % ih je imalo fakultet. Ispitanici su u većini slučajeva imali prijatelja, najboljeg prijatelja i bliskog člana obitelji, a polovica ih ima i bračnog druga/partnera. Gotovo sve sociodemografske kategorije ispitanih iskazuju umjerene razine samoosnaživanja. Iznimku čine fakultetski obrazovani ispitanici koji iskazuju visoku razinu samoosnaživanja, dok osobe koje u trenutku ispitivanja nisu imale ni prijatelja niti najboljeg prijatelja iskazuju nisku razinu samoosnaživanja. No, ispitanici koji u trenutku ispitivanja nisu imali partnera/bračnog druga, osnaženiji su od onih ispitanika koji su ga u trenutku ispitivanja imali. Nezaposlene osobe iskazuju veće samoosnaživanje od radno nesposobnih osoba. Prediktori više razine samoosnaživanja obuhvaćaju socijalne kontakte u obliku prijatelja i najboljeg prijatelja, radni status/zaposlenost, fakultetsko obrazovanje te nedostatak bračnog partnera.
Preporuča se da težište tijekom liječenja, a posebno u rehabilitaciji osobe s psihičkim poremećajem bude na intervencijama za održavanje zaposlenja, odnosno zapošljavanju, obrazovanju, tj. doškolovanju, te održavanju ili ojačavanju socijalne mreže prijatelja uz posebnu pozornost na poboljšanje partnerskih odnosa.

Ključne riječi
zapošljavanje; osoba s psihičkim poremećajem; socijalni kontakti; obrazovanje; samoosnaživanje

Hrčak ID: 93806

URI
https://hrcak.srce.hr/93806

[engleski]

Posjeta: 976 *