hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ukupna faktorska energetska efikasnost u zemljama Europske unije

Nela Vlahinić-Dizdarević   ORCID icon orcid.org/0000-0002-2317-0446 ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Alemka Šegota ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (542 KB) str. 247-265 preuzimanja: 539* citiraj
APA 6th Edition
Vlahinić-Dizdarević, N. i Šegota, A. (2012). Total-factor energy efficiency in the EU countries. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 30 (2), 247-265. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/93898
MLA 8th Edition
Vlahinić-Dizdarević, Nela i Alemka Šegota. "Total-factor energy efficiency in the EU countries." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol. 30, br. 2, 2012, str. 247-265. https://hrcak.srce.hr/93898. Citirano 26.05.2020.
Chicago 17th Edition
Vlahinić-Dizdarević, Nela i Alemka Šegota. "Total-factor energy efficiency in the EU countries." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci 30, br. 2 (2012): 247-265. https://hrcak.srce.hr/93898
Harvard
Vlahinić-Dizdarević, N., i Šegota, A. (2012). 'Total-factor energy efficiency in the EU countries', Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 30(2), str. 247-265. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/93898 (Datum pristupa: 26.05.2020.)
Vancouver
Vlahinić-Dizdarević N, Šegota A. Total-factor energy efficiency in the EU countries. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci [Internet]. 2012 [pristupljeno 26.05.2020.];30(2):247-265. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93898
IEEE
N. Vlahinić-Dizdarević i A. Šegota, "Total-factor energy efficiency in the EU countries", Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol.30, br. 2, str. 247-265, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93898. [Citirano: 26.05.2020.]

Sažetak
Cilj je ovog istraživanja utvrditi promjene u energetskoj efikasnosti na makroekonomskoj razini u zemljama EU u razdoblju od 2000. do 2010. i usporediti dobivene rezultate s tradicionalnim pokazateljem energetske efikasnosti. Korišten je DEA CCR-inputu usmjereni model kako bi se analizirala efikasnost korištenja tri inputa (kapital, rad i energija) u ostvarivanju outputa (BDP). Kako bi se izbjegla statičnost metode te unijela dinamika, korištena je proširena metoda analize omeđivanja podataka – analiza prozora. Empirijski rezultati podupiru hipotezu da je uobičajeni pokazatelj energetske efikasnosti temeljen na jednom faktoru prejednostavan i može upućivati na pogrešne zaključke. Rezultati ukupne faktorske energetske efikasnosti odražavaju mogućnost supstitucije među faktorima u srednjem roku i promjene u strukturi potrošnje energije. Projicirane vrijednosti inputa na efikasnu granicu određuju količine relativne neefikasnosti i, u tom kontekstu, sugeriraju poboljšanja za sve neefikasne zemlje. Rezultati upućuju na zaključak da bi sve neefikasne zemlje mogle unaprijediti svoju efikasnost smanjenjem nekih od inputa.

Ključne riječi
ukupna faktorska energetska efikasnost; zemlje EU; DEA; analiza prozora

Hrčak ID: 93898

URI
https://hrcak.srce.hr/93898

[engleski]

Posjeta: 920 *