APA 6th Edition Vlahinić-Dizdarević, N. & Šegota, A. (2012). Total-factor energy efficiency in the EU countries. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 30 (2), 247-265. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/93898
MLA 8th Edition Vlahinić-Dizdarević, Nela and Alemka Šegota. "Total-factor energy efficiency in the EU countries." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol. 30, no. 2, 2012, pp. 247-265. https://hrcak.srce.hr/93898. Accessed 26 Jan. 2021.
Chicago 17th Edition Vlahinić-Dizdarević, Nela and Alemka Šegota. "Total-factor energy efficiency in the EU countries." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci 30, no. 2 (2012): 247-265. https://hrcak.srce.hr/93898
Harvard Vlahinić-Dizdarević, N., and Šegota, A. (2012). 'Total-factor energy efficiency in the EU countries', Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 30(2), pp. 247-265. Available at: https://hrcak.srce.hr/93898 (Accessed 26 January 2021)
Vancouver Vlahinić-Dizdarević N, Šegota A. Total-factor energy efficiency in the EU countries. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci [Internet]. 2012 [cited 2021 January 26];30(2):247-265. Available from: https://hrcak.srce.hr/93898
IEEE N. Vlahinić-Dizdarević and A. Šegota, "Total-factor energy efficiency in the EU countries", Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol.30, no. 2, pp. 247-265, 2012. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/93898. [Accessed: 26 January 2021]
Abstracts Cilj je ovog istraživanja utvrditi promjene u energetskoj efikasnosti na makroekonomskoj razini u zemljama EU u razdoblju od 2000. do 2010. i usporediti dobivene rezultate s tradicionalnim pokazateljem energetske efikasnosti. Korišten je DEA CCR-inputu usmjereni model kako bi se analizirala efikasnost korištenja tri inputa (kapital, rad i energija) u ostvarivanju outputa (BDP). Kako bi se izbjegla statičnost metode te unijela dinamika, korištena je proširena metoda analize omeđivanja podataka – analiza prozora. Empirijski rezultati podupiru hipotezu da je uobičajeni pokazatelj energetske efikasnosti temeljen na jednom faktoru prejednostavan i može upućivati na pogrešne zaključke. Rezultati ukupne faktorske energetske efikasnosti odražavaju mogućnost supstitucije među faktorima u srednjem roku i promjene u strukturi potrošnje energije. Projicirane vrijednosti inputa na efikasnu granicu određuju količine relativne neefikasnosti i, u tom kontekstu, sugeriraju poboljšanja za sve neefikasne zemlje. Rezultati upućuju na zaključak da bi sve neefikasne zemlje mogle unaprijediti svoju efikasnost smanjenjem nekih od inputa.