Izvorni znanstveni članak

VALORIZACIJA ŽENSKOG Rodni aspekti odnosa spram okoliša

Branka Galić
Marija Geiger

Sažetak

Ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza
žena – priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne
neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevinosti uglavnom muških praktičara.
Jedan od ciljeva ekofeminističke znanosti, za razliku od toga, jest pokazati kako su današnje znanosti i tehnologije
fundamentalno militantne. Drastičnu destrukciju vitalnih veza između samoodržavajućih živućih sistema
na Zemlji takvo znanje ne može opravdati. Kritičarke, ponajprije ekofeministkinje, zahtijevaju
razvrgavanje problematičnog braka između znanja i sile, što postavljaju kao imperativ održivosti.
Usprkos činjenici da loše strategije razvoja utemeljene na zapadnoj “neutralnoj” znanosti rastaču autohtono
znanje (indigenous knowledge) održive ekološke zajednice, žene iz tih zajednica još uvijek ulažu svoja iskustva,
izvore i dnevne prakse u ponovnom promišljanju ili otkrivanju toga znanja, naročito u Trećem svijetu.
Budući da su žene Trećeg svijeta i priroda povezane na kreativne načine održavanja života, onda je i razvoj
Trećeg svijeta dugoročno ekofeministički projekt.

Ključne riječi

ekofeminizam; kultura; okoliš; priroda; razvojni projekti; rod; rodna podjela rada; znanost; žensko znanje

Hrčak ID:

9150

URI

https://hrcak.srce.hr/9150

Datum izdavanja:

20.12.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 3.237 *