Prethodno priopćenje

USPOREDNI PRIKAZ KVALITETE MESA NEKIH VRSTA RIBA IZ PORODICE ŠARANKI U REPUBLICI SRBIJI

Miroslav Ćirković ; Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, tel +38121455250
Dragana Ljubojević ; Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, tel +38121455250
Boris Župan ; Hrvatska poljoprivredna komora, Fra Andrije Kačića Miošića 9/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Ivan Bogut ; Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveučilište J. J Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Vesna Đorđević ; Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Kaćanskog 13, 11000 Beograd, Srbija
Nikolina Novakov ; Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, tel +38121455250
Vesna Matekalo-Sverak ; Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Kaćanskog 13, 11000 Beograd, Srbija

Sažetak

Šaranke predstavljaju dominantne vrste u ribnjacima Republike Srbije. Šaranke su dobar izvor nezasićenih masnih kiselina, koje su veoma važne u pravilnoj prehrani ljudi. Obzirom da se u postojećim podacima o kakvoći mesa šaranskih vrsta u Republici Srbiji rijetko navodi uzrast riba, način hranidbe kao i ostali čimbenici koji imaju značajan utjecaj na rezultate, postojeći podaci o kakvoći mesa ovih vrsta riba, smatraju se jako varijabilni. Uzorci dvogodišnjih šaranki, tj. šarana (Cyprinus carpio L.), amura (Ctenopharyngodon idella) i bijelih glavaša (Hypophthalmichthus molitrix), uzeti su s ribnjaka Ečka (Republika Serbia), gdje se proizvodnja temeljila na hranidbi kompletnim krmnim smjesama. Riblja hrana je sadržavala 25% sirovih proteina, bez dodatka animalnih komponenata. Analize kemijskog kao i masnokiselinskog sastava navedenih riba izvršene su u Institutu za higijenu i tehnologiju mesa (Beograd, Srbija). Sadržaj vlage, proteina, masti i ukupnog kolesterola u ispitivanim uzorcima statistički su se značajno razlikovali između vrsta (p<0,01). Ukupna količina zasićenih masnih kiselina bila je najviša kod bijelog glavaša (33%), a najniža kod šarana (27,15%), u odnosu na ukupan sadržaj masnih kiselina. U filetima amura i bijelog glavaša nije postojala statistički značajna razlika u sadržaju zasićenih masnih kiselina, dok je značajnost uočena između “kineskog kompleksa riba” i šarana (p<0,01). Ukupan postotak mononezasićenih masnih kiselina bio je najniži kod šarana (28,79 %), a najviši kod bijelog glavaša (37%) (p<0,01). Šaran je imao najviši (44,08%), dok je bijeli glavaš imao najniži (30%) postotak polinezasićenih masnih kiselina, u odnosu na ukupan sadržaj masnih kiselina (p<0,01). Iz naših rezultata istraživanja zaključilo se da, kemijski sastav, kao i masnokiselinski profil, u značajnoj mjeri ovise o vrsti ribe te da dobivene vrijednosti variraju između različitih vrsta riba, ali su svi parametri kod ispitanih vrsta veoma povoljni. Stoga su šaranke poželjne za svakodnevnu konzumaciju.

Ključne riječi

šaran; bijeli glavaš; bijeli amur; kvaliteta mesa; kemijski sastav; masne kiseline

Hrčak ID:

97751

URI

https://hrcak.srce.hr/97751

Datum izdavanja:

31.1.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.979 *