hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Kućne kemikalije - česti uzrok nenamjernih otrovanja

Tajana Klepac
Ivana Bušljeta
Jelena Macan
Davor Plavec
Rajka Turk

Puni tekst: engleski, pdf (80 KB) str. 401-407 preuzimanja: 1.883* citiraj
APA 6th Edition
Klepac, T., Bušljeta, I., Macan, J., Plavec, D. i Turk, R. (2000). Household Chemicals – Common Cause of Unintentional Poisoning. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 51 (4), 401-407. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/743
MLA 8th Edition
Klepac, Tajana, et al. "Household Chemicals – Common Cause of Unintentional Poisoning." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 51, br. 4, 2000, str. 401-407. https://hrcak.srce.hr/743. Citirano 25.06.2019.
Chicago 17th Edition
Klepac, Tajana, Ivana Bušljeta, Jelena Macan, Davor Plavec i Rajka Turk. "Household Chemicals – Common Cause of Unintentional Poisoning." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 51, br. 4 (2000): 401-407. https://hrcak.srce.hr/743
Harvard
Klepac, T., et al. (2000). 'Household Chemicals – Common Cause of Unintentional Poisoning', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 51(4), str. 401-407. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/743 (Datum pristupa: 25.06.2019.)
Vancouver
Klepac T, Bušljeta I, Macan J, Plavec D, Turk R. Household Chemicals – Common Cause of Unintentional Poisoning. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2000 [pristupljeno 25.06.2019.];51(4):401-407. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/743
IEEE
T. Klepac, I. Bušljeta, J. Macan, D. Plavec i R. Turk, "Household Chemicals – Common Cause of Unintentional Poisoning", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.51, br. 4, str. 401-407, 2000. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/743. [Citirano: 25.06.2019.]

Sažetak
Od 4736 zabilježenih otrovanja u Centru za kontrolu otrovanja u Zagrebu od 1985. do 1999. godine, u 23% uzrok su bile tzv. kućne kemikalije. U skupini sredstava za pranje i čišćenje, 11% slučajeva uzrokovano je korozivima, 9% tekućim detergensima i 4% hipokloritima. Organska otapala uzrokovala su 18% otrovanja kućnim kemikalijama, najčešće zbog ingestije benzina i razrijeđivača. Na kozmetička sredstva otpada 7% otrovanja kućnim kemikalijama, a najčešće su bile ingestije šampona za kosu, vodikova peroksida i acetona. Od ostalih kućnih kemikalija najčešća je bila ingestija žive iz toplomjera i silikagela, dok su otrovanja antifrizom, naftalinom ili tekućim gnojivima relativno rijetka. Slučajevi ingestije ili druge izloženosti kućnim kemikalijama izazivaju veću zabrinutost i primjenu energičnijih terapijskih zahvata nego što to zaista zaslužuju po svojim toksičnim svojstvima. Moguće je također podcijeniti opasnost od otrovanja ovim proizvodima jer se smatraju a priori malo toksičnim. U nekim slučajevima, posebno ako u inicijalnoj fazi otrovanja nema izraženih simptoma, to može biti uzrok nepravodobnog ili neprikladnog liječenja i posljedičnog lošeg ishoda. Zbog toga preporučamo da se kod sumnje na otrovanje kućnim kemikalijama, liječnik konzultira s Centrom za kontrolu otrovanja, od kojeg može dobiti informacije o sastavu i toksičnosti pojedinog proizvoda. Mogućnosti prevencije otrovanja kućnim kemikalijama su velike, i to ponajprije edukacijom u obitelji, jer se najčešće radi o nenamjernim otrovanjima kod djece. Proizvođačima sredstava namijenjenih za domaćinstvo treba preporučiti odnosno zakonski odrediti uporabu pakovanja sa zaštitnim zatvaračima. Djelotvornost ovih mjera potvrđena je iskustvima drugih zemalja.

Ključne riječi
Centar za kontrolu otrovanja; korozivi; organska otapala; sredstva za čišćenje u domaćinstvu

Hrčak ID: 743

URI
https://hrcak.srce.hr/743

[engleski]

Posjeta: 2.638 *