hrcak mascot   Srce   HID

Diacovensia : teološki prilozi, Vol.21 No.1 Travanj 2013.

Pregledni rad

Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću

Grgo Grbešić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-0140-6697 ; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (220 KB) str. 85-107 preuzimanja: 640* citiraj
APA 6th Edition
Grbešić, G. (2013). Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću. Diacovensia, 21 (1), 85-107. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/99623
MLA 8th Edition
Grbešić, Grgo. "Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću." Diacovensia, vol. 21, br. 1, 2013, str. 85-107. https://hrcak.srce.hr/99623. Citirano 18.10.2018.
Chicago 17th Edition
Grbešić, Grgo. "Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću." Diacovensia 21, br. 1 (2013): 85-107. https://hrcak.srce.hr/99623
Harvard
Grbešić, G. (2013). 'Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću', Diacovensia, 21(1), str. 85-107. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/99623 (Datum pristupa: 18.10.2018.)
Vancouver
Grbešić G. Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću. Diacovensia [Internet]. 05.04.2013. [pristupljeno 18.10.2018.];21(1):85-107. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99623
IEEE
G. Grbešić, "Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću", Diacovensia, vol.21, br. 1, str. 85-107, travanj 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99623. [Citirano: 18.10.2018.]

Sažetak
Politički proces približavanja Hrvata i Srba započeo je, preko jugoslavenske ideje, u drugoj polovici 19. stoljeća. U tom procesu predstavili smo dva lika, đakovačkoga biskupa Strossmayera i srpskoga ministra Garašanina, s posve različitim političkim koncepcijama. Kod Strossmayera možemo govoriti o ideji jugoslavenstva dok kod Garašanina nije postojala ideja o zajednici jugoslavenskih naroda, nego obnavljanje i proširenje srednjovjekovne Srbije. Političko približavanje osobito je bilo pojačano za vrijeme Prvoga svjetskog rata djelovanjem Jugoslavenskoga odbora. U zajedničku državu ušlo je nekoliko naroda s različitom kulturnom i političkom prošlošću te s različitim vjeroispovijestima. Ustaški ekstremizam i nepomirljivost Srba u Hrvatskoj, rušenjem Kraljevine Jugoslavije i stvaranjem NDH, donijeli su velike zločine. U tim sukobima mnogi su nevini Srbi izgubili živote. Kao što je preuveličan ukupan broj stradalih osoba na prostoru Jugoslavije, tako je i preuveličan broj stradalih Srba u Jasenovcu. Srbin Kočović došao je broja od 487.000 poginulih Srba i to na tlu cijele Jugoslavije, a Hrvat Žerjavić do broja od 530.000. U svjetlu ovih podataka čini se apsurdnim broj V. Dedijera od 600.000 stradalih Srba samo u Jasenovcu. Prema popisu broja žrtava koncentracijskih logora iz 1964. godine, a koji je ostao u tajnosti do 1998. godine, u jasenovačkom logoru stradalo je 33.994 Srba. Ovaj broj otkriva stravičan zločin. Zar nije zločin povećati taj broj za 18 puta? Posljedice ovakvih manipulacija zacijelo su pridonijele srpskim zločinima u posljednjim ratovima na tlu bivše Jugoslavije.

Ključne riječi
Ilirski pokret; Strossmayer; jugoslavenstvo; Načertanije; Jugoslavija; Jasenovac

Hrčak ID: 99623

URI
https://hrcak.srce.hr/99623

[engleski]

Posjeta: 1.172 *