Usporedba standardne i pulsno-laserske polimerizacije kompozitnih materijala
Zrinka Šutalo
; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Andrej Meniga
; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jozo Šutalo
; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Davorka Azinović
; Institute for Physics, University of Zagreb, Croatia
Goran Pichler
; Institute for Physics, University of Zagreb, Croatia
APA 6th Edition Šutalo, Z., Meniga, A., Šutalo, J., Azinović, D. i Pichler, G. (1993). Comparison Between Standard and Pulsed Coherent Light Polymerization. Acta stomatologica Croatica, 27 (2), 87-94. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/99881
MLA 8th Edition Šutalo, Zrinka, et al. "Comparison Between Standard and Pulsed Coherent Light Polymerization." Acta stomatologica Croatica, vol. 27, br. 2, 1993, str. 87-94. https://hrcak.srce.hr/99881. Citirano 01.03.2021.
Chicago 17th Edition Šutalo, Zrinka, Andrej Meniga, Jozo Šutalo, Davorka Azinović i Goran Pichler. "Comparison Between Standard and Pulsed Coherent Light Polymerization." Acta stomatologica Croatica 27, br. 2 (1993): 87-94. https://hrcak.srce.hr/99881
Harvard Šutalo, Z., et al. (1993). 'Comparison Between Standard and Pulsed Coherent Light Polymerization', Acta stomatologica Croatica, 27(2), str. 87-94. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/99881 (Datum pristupa: 01.03.2021.)
Vancouver Šutalo Z, Meniga A, Šutalo J, Azinović D, Pichler G. Comparison Between Standard and Pulsed Coherent Light Polymerization. Acta stomatologica Croatica [Internet]. 1993 [pristupljeno 01.03.2021.];27(2):87-94. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99881
IEEE Z. Šutalo, A. Meniga, J. Šutalo, D. Azinović i G. Pichler, "Comparison Between Standard and Pulsed Coherent Light Polymerization", Acta stomatologica Croatica, vol.27, br. 2, str. 87-94, 1993. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/99881. [Citirano: 01.03.2021.]
Sažetak Zbog širokog uporabnog spektra, jednokomponentni smolasti materijali postali su gotovo nezamjenjivi u raznim stomatološkim disciplinama. Standardni polimerizacijski uređaji osiguravaju svega 60%-tnu konverziju monomera, dok argonski laser uzrokuje veći stupanj polimerizacijskog skvrčavanja kao rezultat povišenja temperature na mjestu apsorpcije. Stoga su, prvi put, izvedeni
pokusi polimerizacije kompozita pulsnim laserom (XeCl Lambda- Physik L P X 100). Korištene su različite boje kompozitnih materijala Helioprogress i Heliomolar (Vivadent, Liechtenstein). U prvom pokusu, eksperimentirano je sa sedam valnih duljina u rasponu od 465-495 nm pri ekspoziciji od 30s, dok je u drugom valna duljina bila nepromjenljiva (470nm) uz različito vrijeme osvjetljavanja od 10, 20, 30 i 40 s. Polimerizirani dio uzorka, smješten u posebno pripremljenom aluminijskom kalupu, mjeren je pomičnim mjerilom, nakon temeljitog odstranjenja mekog dijela kompozita. Zamjetna je najveća dubina polimerizacije u području oko 470 nm bez obzira na količinu punila i pigmenta. Dobiveni rezultati uspoređeni su s kontrolnim mjerenjima izvedenim halogenom žaruljom (Heliomat). Rad u pulsnom režimu pri određenoj valnoj duljini, mogao bi znatno poboljšati stupanj konverzije monomera, smanjiti temperaturni porast u materijalu i na taj načm reducirati polimerizacijsko skvrčavanje.