hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu

Mladen Ante Friganović

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 37-60 preuzimanja: 1.139* citiraj
APA 6th Edition
Friganović, M.A. (2001). O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu. Sociologija i prostor, 39 (1/4 (151/154)), 37-60. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100235
MLA 8th Edition
Friganović, Mladen Ante. "O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu." Sociologija i prostor, vol. 39, br. 1/4 (151/154), 2001, str. 37-60. https://hrcak.srce.hr/100235. Citirano 18.09.2021.
Chicago 17th Edition
Friganović, Mladen Ante. "O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu." Sociologija i prostor 39, br. 1/4 (151/154) (2001): 37-60. https://hrcak.srce.hr/100235
Harvard
Friganović, M.A. (2001). 'O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu', Sociologija i prostor, 39(1/4 (151/154)), str. 37-60. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100235 (Datum pristupa: 18.09.2021.)
Vancouver
Friganović MA. O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu. Sociologija i prostor [Internet]. 2001 [pristupljeno 18.09.2021.];39(1/4 (151/154)):37-60. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100235
IEEE
M.A. Friganović, "O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu", Sociologija i prostor, vol.39, br. 1/4 (151/154), str. 37-60, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100235. [Citirano: 18.09.2021.]

Sažetak
Autor je cjelovito obradio demografsku problematiku hrvatskih otoka na
Jadranu, i to s osobitim znanstvenim rafinmanom i ljudskim senzibilitetom: jedini je
istaknuti živući hrvatski demograf koji je bio na svakom nastanjenom hrvatskom
otoku.
Hrvatski otoci na Jadranu emigracijski su prostor još od kraja 19. stoljeća pa sve do
danas. Emigracija je najjače zahvatila male otoke. Dok je od 1850. do 1990. godine
stanovništvo svijeta poraslo četiri i pol puta, Europe više nego dvostruko, Hrvatske
dvostruko, stanovništvo hrvatskih otoka smanjeno je oko deset posto. Od 1880. do
1990. godine stanovništvo otoka smanjeno je 30 posto (s velikim razlikama između
velikih i malih otoka). Te su razlike još veće u novijem razdoblju (1961.-1991.) i
nastavljaju se do danas, s negativnim ukupnim i prirodnim kretanjem stanovništva
te s negativnom migracijskom bilancom. Od svih 44 naseljenih o toka u razdoblju
1961.-1991. četiri petine su bili egzodusni (gubili su dio stanovništva), a čak tri
četvrtine bilo je onih kojima je stanovništvo izumiralo (ukupno se stanovništvo otoka
smanjuje, više ljudi umire nego što se rada i više je iseljenih nego useljenih osoba).
Zbog toga je stanovništvo otoka vrlo staro (omjer mladih i starih je 1:1). Takvim
omjerom mladih (u dobi do 19. godina) i starih (u dobi 60 i više godina) nije
moguća regeneracija stanovništva „in situ“ bez demografskih i ekonomskih „injekcija“
izvana. Refleks toga dugotrajnoga demografskog procesa vidi se u zapuštenim
agrarnim pejzažima i polupraznim naseljima glavnine otoka. Autor je iznio rezultate
diferencijalne analize s obzirom na veličinu otoka, lokaciju i vrstu naselja itd. Primjerice, sela i gradovi pokazuju svu silinu polarizacije: kretanje stanovništva sela sve
je dramatičnije nepovoljno zbog sve manjeg broja rođenih, a sve većeg broja umrlih
dok gradovi uspijevaju održati višak rođenih nad umrlima kroz cijelo razdoblje
1962.-1991. godine. Temeljno je pitanje danas koliko će Nacionalni program razvitka
otoka Republike Hrvatske moći preokrenuti takav trend?

Ključne riječi
hrvatski otoci na Jadranu; demografsko kretanje; demografska struktura; migracijska bilanca

Hrčak ID: 100235

URI
https://hrcak.srce.hr/100235

[engleski]

Posjeta: 1.574 *