hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Upravljanje razvojem otoka: hrvatski slučaj

Nenad Starc   ORCID icon orcid.org/0000-0002-2412-4572 ; Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (2 MB) str. 15-36 preuzimanja: 615* citiraj
APA 6th Edition
Starc, N. (2001). Managing Island Development: the Croatian Case. Sociologija i prostor, 39 (1/4 (151/154)), 15-36. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100344
MLA 8th Edition
Starc, Nenad. "Managing Island Development: the Croatian Case." Sociologija i prostor, vol. 39, br. 1/4 (151/154), 2001, str. 15-36. https://hrcak.srce.hr/100344. Citirano 18.09.2021.
Chicago 17th Edition
Starc, Nenad. "Managing Island Development: the Croatian Case." Sociologija i prostor 39, br. 1/4 (151/154) (2001): 15-36. https://hrcak.srce.hr/100344
Harvard
Starc, N. (2001). 'Managing Island Development: the Croatian Case', Sociologija i prostor, 39(1/4 (151/154)), str. 15-36. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100344 (Datum pristupa: 18.09.2021.)
Vancouver
Starc N. Managing Island Development: the Croatian Case. Sociologija i prostor [Internet]. 2001 [pristupljeno 18.09.2021.];39(1/4 (151/154)):15-36. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100344
IEEE
N. Starc, "Managing Island Development: the Croatian Case", Sociologija i prostor, vol.39, br. 1/4 (151/154), str. 15-36, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100344. [Citirano: 18.09.2021.]

Sažetak
Autor se u ovom radu bavi upravljanjem razvojem hrvatskih otoka. Taj je predmet vrlo
važan, jer Hrvatska sa 1.246 otoka, otočića , grebena i hridi ima drugi arhipelag u Mediteranu
po veličini. Međutim, danas je naseljeno tek 40-ak otoka na kojima živi ne više od
110.000 otočana . Stanovništvo hrvatskih otoka bilo je najveće 1921. godine nakon koje su
slijedila desetljeća njegovog sporijeg ili bržeg smanjivanja. Od 1981. godine do kraja 20.
stoljeća broj hrvatskih otočana naglo se smanjuje. S druge strane, otočna je ekonomija utemeljena na prirodnim uvjetima i u usporedbi s gospodarstvom na kopnu općenito jednostavnija
i sigurno primitivnija. Do danas na otocima nisu razvijena ili su napuštena cijela
područja gospodarskih aktivnosti.
Autor ističe činjenicu kako je Austro-Ugarska imperija prva upravljala razvitkom hrvatskih
otoka. Nakon njezinog raspada slijedilo je dugo razdoblje ozbiljnih propusta. Prvo, upravljanje
razvojem otoka bilo je bitno reducirano u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Drugo, nakon
50 socijalističkih godina kao posljedica ne primjerenog sustava upravljanja na vidjelo je
izašla slika brojnih manjih otoka bez gospodarstva i nekoliko većih otoka za koje se, zaključujući temeljem standarda po kojima se prosuđuje gospodarski napredak na kopnu,
činilo da napreduju.
Otoci i njihov razvoj propituju se od 1995. godine. Novoosnovano Ministarstvo razvitka i
obnove Republike Hrvatske prepoznalo je problem otoka i formirala interdisciplinarni tim
koji je 1997. izradio program razvitka otoka. Hrvatski sabor je taj program usvojio kao prvi
dokument države Hrvatske koji se posebno odnosi na određenu regiju. Nacionalni program
razvitka otoka sagledava komparativne prednosti, utvrđuje razvojna ograničenja i
ustanovljuje da su otoci na razvojnom raskršću s kojeg je jedini pravi put održivi razvoj.
Ciljevi, principi i mjere ovog Programa favoriziraju održivi razvoj i upravljanje razvojem
otoka »Od dna« (polazeći od lokalne otočne jedinice - zajednice).
Drugu bitnu sastavnicu upravljanja otocima Republike Hrvatske ć ini Zakon o otocima, koji
je kao lex specialis izrađen i donijet u travnju 1999. Najvažnije razvojne mjere i zadaci propisani
Zakonom jesu donošenje i primjena 22 programa održivog razvitka otoka i 19
državnih infrastrukturnih i superstrukturnih programa. Tako je osam godina nakon donošenja
prvog Ustava suverene Republike Hrvatske konačno izgrađen učinkovit institucionalni
okvir upravljanja razvojem otoka.

Ključne riječi
hrvatski otoci; upravljanje razvojem; Nacionalni program razvitka otoka

Hrčak ID: 100344

URI
https://hrcak.srce.hr/100344

[engleski]

Posjeta: 1.230 *