hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka

Zoran Stiperski ; Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Hrvatska
Adolf Malić ; Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Hrvatska
Dražen Kovačević ; Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 153-168 preuzimanja: 712* citiraj
APA 6th Edition
Stiperski, Z., Malić, A. i Kovačević, D. (2001). Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka. Sociologija i prostor, 39 (1/4 (151/154)), 153-168. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/100345
MLA 8th Edition
Stiperski, Zoran, et al. "Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka." Sociologija i prostor, vol. 39, br. 1/4 (151/154), 2001, str. 153-168. https://hrcak.srce.hr/100345. Citirano 26.09.2021.
Chicago 17th Edition
Stiperski, Zoran, Adolf Malić i Dražen Kovačević. "Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka." Sociologija i prostor 39, br. 1/4 (151/154) (2001): 153-168. https://hrcak.srce.hr/100345
Harvard
Stiperski, Z., Malić, A., i Kovačević, D. (2001). 'Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka', Sociologija i prostor, 39(1/4 (151/154)), str. 153-168. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/100345 (Datum pristupa: 26.09.2021.)
Vancouver
Stiperski Z, Malić A, Kovačević D. Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka. Sociologija i prostor [Internet]. 2001 [pristupljeno 26.09.2021.];39(1/4 (151/154)):153-168. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100345
IEEE
Z. Stiperski, A. Malić i D. Kovačević, "Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka", Sociologija i prostor, vol.39, br. 1/4 (151/154), str. 153-168, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/100345. [Citirano: 26.09.2021.]

Sažetak
Autori u radu potvrđuju zakonitost prema kojoj previše starog stanovništva
u populaciji usporava gospodarski razvoj, a kada prijeđe polovicu stanovništva
područje ili mjesto počinje odumirati. Koristeći porast stanovništva kao pokazatelj
revitalizacije oni su pokazali da je taj indikator intenziteta socijalne gustoće i
dinamike u korelaciji s gospodarskom razvijenošću i prometnom dostupnošću
hrvatskih otoka (stariji od 60 godina u prosjeku č ine jednu četvrt inu njihovog stanovništva).
U razdoblju između 1981. i 1991. godine samo su rijetka naselja na rijetkim
otocima imala porast broja stanovnika, a porast populacije za 500 i više stanovnika
otok Krk (naselja Krk, Njivice i Omišalj), otok Lošinj (naselje Mali Lošinj, najveće
na hrvatskim otocima), otok Čiovo, otok i naselje Krapanj, otok Rab (naselje
Rab s predgrađima ), te naselja Supetar (na otoku Braću) i Hvar na istoimenom otoku.
Analiza pokazuje da proces revitalizacije prvenstveno ovisi o razvijenosti gospodarstva
i prometnoj dostupnosti otoka. Od 40 turistički najrazvijenijih naselja na
hrvatskim otocima 21 se nalazi na navedenim kvarnerskim otocima, na kojima je i
sjedište pet od ukupno osam tvrtki na otocima s liste 500 najvećih hrvatskih tvrtki,
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1997. godine među sedam
razvojnih središta na hrvatskim otocima uvrstila je Krk, Mali Lošinj, Rab, Hvar i Supetar,
a sva su na otocima-poluotocima ili velikim prometno dostupnim otocima.
Većina ostalih naselja zahvaćena je smanjivanjem stanovništva, odnosno nestajanjem
- u bliskoj budućnosti vjerojatno će izumrijeti 25% otočnih naselja.

Ključne riječi
gospodarstvo; prometna povezanost; revitalizacija; stanovništvo; hrvatski otoci

Hrčak ID: 100345

URI
https://hrcak.srce.hr/100345

[engleski]

Posjeta: 1.201 *