hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige

Irena Bratičević   ORCID icon orcid.org/0000-0002-3098-4165 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Lupić ; Columbia University, New York

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 77-116 preuzimanja: 949* citiraj
APA 6th Edition
Bratičević, I. i Lupić, I. (2013). Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige. Colloquia Maruliana ..., 22 (22), 77-116. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/101009
MLA 8th Edition
Bratičević, Irena i Ivan Lupić. "Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige." Colloquia Maruliana ..., vol. 22, br. 22, 2013, str. 77-116. https://hrcak.srce.hr/101009. Citirano 16.06.2019.
Chicago 17th Edition
Bratičević, Irena i Ivan Lupić. "Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige." Colloquia Maruliana ... 22, br. 22 (2013): 77-116. https://hrcak.srce.hr/101009
Harvard
Bratičević, I., i Lupić, I. (2013). 'Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige', Colloquia Maruliana ..., 22(22), str. 77-116. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/101009 (Datum pristupa: 16.06.2019.)
Vancouver
Bratičević I, Lupić I. Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige. Colloquia Maruliana ... [Internet]. 2013 [pristupljeno 16.06.2019.];22(22):77-116. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101009
IEEE
I. Bratičević i I. Lupić, "Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige", Colloquia Maruliana ..., vol.22, br. 22, str. 77-116, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101009. [Citirano: 16.06.2019.]

Sažetak
Glavni je predmet našeg rada takozvani šibenski rukopis Držićeve Hekube, koji se danas čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu (signatura VII. 33) i koji jedini od preživjelih rukopisa ovog djela donosi na naslovnoj stranici ime Marina Držića, a ne Mavra Vetranovića. Nedovoljno proučen i dosad neupotrijebljen pri izdavanju teksta Hekube, ovaj je rukopis dodatno zanimljiv zbog navodnih znakova koji se u velikom broju pojavljuju na njegovim marginama. Iako zamijećeni, ostali su ovi znakovi do danas nepotpuno i netočno protumačeni. Naš je cilj saznati što se točno događa na marginama ove rukopisne knjige i kakve bi to posljedice moglo imati za čitanja Držića, kako u renesansnom Dubrovniku tako i danas. Pokazat ćemo da je praksa isticanja sentencioznih iskaza navodnim znakovima prisutna posvuda u renesansnoj rukopisnoj i tiskanoj kulturi te da je s jedne strane povezana s onodobnim čitateljskim i spisateljskim praksama, s druge pak s recepcijom grčkih i rimskih klasika te s oblikovanjem književnih kanona na narodnim jezicima po uzoru na klasičnu kulturu. Promatranjem šibenskog rukopisa unutar dubrovačke rukopisne tradicije te Držićeve Hekube u svjetlu šire recepcije Euripida u Europi otkriva se problematičnost u nas još uvijek dominantnih političkih interpretacija ove dramske adaptacije. Takve interpretacije ne nalaze uporište ni u arhivskim dokumentima vezanima za izvedbe stare dubrovačke drame, koji se ovdje iznova analiziraju te upotpunjuju dosad nezamijećenim arhivskim podacima.

Ključne riječi
Marin Držić; Euripid; Hekuba; rukopis; politika; isticanja sentencioznih iskaza; renesansa; Dubrovnik

Hrčak ID: 101009

URI
https://hrcak.srce.hr/101009

[engleski]

Posjeta: 1.322 *