APA 6th Edition Benić Penava, M. (2013). Bankarsko poslovanje u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata (1918-1941). Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (51/2), 613-629. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/104685
MLA 8th Edition Benić Penava, Marija. "Bankarsko poslovanje u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata (1918-1941)." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 51/2, 2013, str. 613-629. https://hrcak.srce.hr/104685. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition Benić Penava, Marija. "Bankarsko poslovanje u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata (1918-1941)." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 51/2 (2013): 613-629. https://hrcak.srce.hr/104685
Harvard Benić Penava, M. (2013). 'Bankarsko poslovanje u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata (1918-1941)', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (51/2), str. 613-629. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/104685 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver Benić Penava M. Bankarsko poslovanje u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata (1918-1941). Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2013 [pristupljeno 12.12.2019.];(51/2):613-629. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/104685
IEEE M. Benić Penava, "Bankarsko poslovanje u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata (1918-1941)", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 51/2, str. 613-629, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/104685. [Citirano: 12.12.2019.]
Sažetak Based on archival sources and relevant literature, the article examines the development of banking in the district of Dubrovnik and Boka Kotorska within the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, i.e., the Kingdom of Yugoslavia in the period between the two World Wars, with an aim to elucidate the unusually successful activity of the Dubrovnik banks during the great world crisis and the stagnation of the Croatian banking in general. The reasons should be sought in the prudent business policy and profitable investments of the Dubrovnik Commercial Bank realized with the support of Milan Stojadinović, Minister of Finances (1922-1924, 1924-1926, 1934-1935) and Prime Minister of the Kingdom of Yugoslavia (1935-1939). Maritime commerce and tourism as well as the development of these areas as elite resorts encouraged the growth of savings in banks and financial institutions of the kind, thus creating an additional impetus for diversified economic development. The fact that industry was underdeveloped in the south proved a considerable advantage in the period of crisis, when the dominant private banking capital in Croatia experienced severe losses with the halt of the industry investments. State and other privileged banks took the leading position, having competition in merely a few banking institutions, such as Dubrovačka trgovačka banka (Dubrovnik Commercial Bank) and Dubrovačka vjeresijska banka (Dubrovnik Credit Bank).