hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Civilno-vojni odnosi

Siniša Tatalović ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (137 KB) str. 61-82 preuzimanja: 431* citiraj
APA 6th Edition
Tatalović, S. (1997). Civilno-vojni odnosi. Politička misao, 34 (2), 61-82. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/105731
MLA 8th Edition
Tatalović, Siniša. "Civilno-vojni odnosi." Politička misao, vol. 34, br. 2, 1997, str. 61-82. https://hrcak.srce.hr/105731. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition
Tatalović, Siniša. "Civilno-vojni odnosi." Politička misao 34, br. 2 (1997): 61-82. https://hrcak.srce.hr/105731
Harvard
Tatalović, S. (1997). 'Civilno-vojni odnosi', Politička misao, 34(2), str. 61-82. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/105731 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver
Tatalović S. Civilno-vojni odnosi. Politička misao [Internet]. 1997 [pristupljeno 12.12.2019.];34(2):61-82. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105731
IEEE
S. Tatalović, "Civilno-vojni odnosi", Politička misao, vol.34, br. 2, str. 61-82, 1997. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105731. [Citirano: 12.12.2019.]

Sažetak
Civilno-vojni odnosi u SFRJ bitno su utjecali na njezin razvoj i opstanak, kao i na konačni raspad. Sagledavajući ulogu koju je imala vojska u političkom sustavu SFRJ, može se uočiti da se ona izborila za stanovitu samostalnost u djelovanju, koja ju je odvojila u snagu za sebe, spremnu da u slučaju ugrožavanja vlastitog interesa, pokuša njegovo nametanje kao općeg. Zbog takvog položaja vojske, politički sustav SFRJ bio je deformiran i u izvjesnom smislu stalno ugrožen autonomnim djelovanjem vojske. Ova vrsta ugrožavanja bila je intenzivnija što su bila intenzivnija raslojavanja pojedinih skupina i interesa u društvu, što su više jačale međusobne borbe i konflikti na gospodarskoj, nacionalnoj i ideološkoj osnovi, te što je slabila uloga partije. Takve su situacije poticale i olakšavale osamostaljivanje vojske (posebno vojnog vrha) kao “neutralne sile” i njezino pretvaranje u formalno i stvarno odlučujuću političku instituciju na razini federacije. Od nekoliko osnovnih modela civilno-vojnih odnosa u SFRJ razvijao se model koji je podrazumijevao vojsku činiteljem političkih odluka, a u stanovitim kriznim situacijama i činiteljem koji regulira politiku. Da bi imala takvu poziciju, vojska je morala imati i stanovitu količinu moći. A ta moć, koja joj je omogućivala uplitanje u politiku, proizlazila je iz vojno-političkog položaja zemlje, partijske organiziranosti vojske, vlasništva (odnosno financijskih resursa), postojanja vanjskih i “unutarnjih” neprijatelja, nemoći institucija civilne vlasti u pojedinim razdobljima, te karizme pojedinih vojnih dužnosnika.

Hrčak ID: 105731

URI
https://hrcak.srce.hr/105731

[engleski]

Posjeta: 659 *