hrcak mascot   Srce   HID

Politička misao : časopis za politologiju, Vol.33 No.1 Siječanj 1996.

Izvorni znanstveni članak

Opozicija u lijevim i desnim diktaturama

Krsto Cviić ; Kraljevski institut za međunarodna pitanja u Londonu, London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Puni tekst: hrvatski, pdf (97 KB) str. 79-92 preuzimanja: 134* citiraj
APA 6th Edition
Cviić, K. (1996). Opozicija u lijevim i desnim diktaturama. Politička misao, 33 (1), 79-92. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/106028
MLA 8th Edition
Cviić, Krsto. "Opozicija u lijevim i desnim diktaturama." Politička misao, vol. 33, br. 1, 1996, str. 79-92. https://hrcak.srce.hr/106028. Citirano 10.12.2018.
Chicago 17th Edition
Cviić, Krsto. "Opozicija u lijevim i desnim diktaturama." Politička misao 33, br. 1 (1996): 79-92. https://hrcak.srce.hr/106028
Harvard
Cviić, K. (1996). 'Opozicija u lijevim i desnim diktaturama', Politička misao, 33(1), str. 79-92. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/106028 (Datum pristupa: 10.12.2018.)
Vancouver
Cviić K. Opozicija u lijevim i desnim diktaturama. Politička misao [Internet]. 1996 [pristupljeno 10.12.2018.];33(1):79-92. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/106028
IEEE
K. Cviić, "Opozicija u lijevim i desnim diktaturama", Politička misao, vol.33, br. 1, str. 79-92, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/106028. [Citirano: 10.12.2018.]

Sažetak
Na temelju iskustva nekadašnjih desničarskih i komunističkih diktatura u Europi s raznim vrstama opozicije — što otvorene, što skrivene unutar režima i njihovih struktura — autor analizira ulogu opozicije u procesu opće demokratske promjene u pravcu pravnog poretka i civilnog društva u “novim demokracijama” srednje i isotočne Europe. Njegov je zaključak da se danas u zemljama srednje Europe politički pluralizam s višestranačjem koje uključuje i postojanje funkcionirajuće parlamentarne opozicije dobro razvija i stalno učvršćuje. Međutim, u zemljama gdje postoji samo formalna demokracija uz vidljiv “demokratski deficit” — na primjer, Hrvatskoj (i Slovačkoj) — parlamentarna opozicija igra sekundarnu ulogu. Motori promjene — pa tako u krajnjoj liniji i demokratizacije, još su uvijek unutar vladajuće stranke (kao u vrijeme komunističkog jednostranačja). Do promjena dolazi kad se vladajući sloj ili jedan njegov značajan dio — bilo zato što više nije zadovoljan rasporedom moći i dobara unutar postojećeg statusa quo, bilo zato što je svjestan da se ovaj ne može nepromijenjen održati — za njih odluči kao za manje zlo. Tako je bilo u Sovjetskom Savezu, najprije za Nikite Hruščova, a zatim Mihaila Gorbačova. Međutim, promjene, oktroirane odozgo, u pravilu ipak izmiču ispod kontrole onih koji su ih započeli, kako se dogodilo Gorbačovu, pa je tako novo stanje obično kompromis između ostataka starog poretka i još nedovršenoga novog.

Hrčak ID: 106028

URI
https://hrcak.srce.hr/106028

[engleski]

Posjeta: 254 *