Pregledni rad
Belgijski incident s dioksinom u piletini 1999. - nevolja ili trica?
Aalbert Jan Baars
Sažetak
U siječnju 1999. peradarske farme u Belgiji pogođene su trovanjima koja su dovela do pada proizvodnje jaja i pilića, pada u tovu te povećana mortaliteta pilića. Histološka su istraživanja upozorila na poliklorirane bifenile i dioksine, a krajem travnja kemijska je analiza potvrdila da je za otrovanja kriva hrana za piliće onečišćena polikloriranim bifenilima i dioksinom. O incidentu su obaviještene vlade susjednih zemalja, a nizozemske su vlasti zatražile od Državnoga instituta za javno zdravstvo i okoliš (RIVM) da procijeni rizik vezan uz potrošnju (belgijskih) pilića i jaja.
Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je preporučila da razina podnošljiva dnevnog unosa (engl. tolerable daily intake – TDI) polikoriranog dibenzo-p-dioksina, polikloriranog dibenzofurana i polikloriranih bifenila bude 1–4 pg ekvivalenta 2,3,7,8-tetraklordibenzo-p-dioksina (TEQ) po kilogramu tjelesne težine na dan. Ta je preporuka poslužila kao temelj procjene rizika.
Šturi podaci pokazivali su koncentracije od 500 do 1000 pg TEQ/g pileće masti (normalna je koncentracija 2–3 pg). Prosječna težina pilića za klanje je 1–1,5 kg, a na masnoću otpada 15–20%. Procjena rizika uzela je u obzir dva scenarija: u prvome se ispitivao učinak dugotrajne prosječne potrošnje pilećega mesa, a u drugome učinak relativno visokog incidentalnog unosa.
Prvi scenarij. Ispitivanje potrošnje hrane u Nizozemskoj pokazalo je da je prosječna potrošnja pileće masti u odraslih 1 g/dan (tijekom godine dana). Uzevši u obzir utvrđenu razinu onečišćenja, to bi značilo unos od 7 do 14 pg TEQ/kg tjelesne težine (odrasle osobe) na dan, što je za faktor 2–14 iznad podnošljiva dnevnog unosa koji je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija.
Drugi scenarij. Čovjek koji pojede pola pileta pojede i 45–70 g masti. Uzevši u obzir utvrđenu razinu onečišćenja, to bi značilo incidentalni unos od 320 do 1000 pg TEQ/kg tjelesne težine, što je za faktor 80–1000 iznad podnošljiva dnevnog unosa.
Nakon opširnoga razmatranja raspoloživih podataka, u RIVM-u je zaključeno da nije isključena mogućnost pojave negativnih učinaka na zdravlje (smetnje u razvoju, učinci na reprodukcijski i imunosni sustav) nakon dugotrajna unosa onečišćena pilećeg mesa, posebno u trudnica. S druge strane, incidentalni unos pola pileta podrazumijeva ograničeno trajanje izloženosti te se ne očekuje da će dovesti do većih zdravstvenih teškoća. Supklinički učinci su međutim mogući.
Ključne riječi
2,3,7,8-tetraklordibenzo-p-dioksin; dnevni unos; dugotrajni unos; incidentalni unos; jaja; pilići; poliklorirani dibenzo-p-dioksini; poliklorirani dibenzofurani; poliklorirani bifenili; procjena rizika
Hrčak ID:
830
URI
Datum izdavanja:
12.12.2000.
Posjeta: 978 *