hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.5673/sip.51.2.5

Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998. - 2005.) - širenje koncepcije

Antun Petak

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 217-243 preuzimanja: 416* citiraj
APA 6th Edition
Petak, A. (2013). Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998. - 2005.) - širenje koncepcije. Sociologija i prostor, 51 (2 (196)), 217-243. https://doi.org/10.5673/sip.51.2.5
MLA 8th Edition
Petak, Antun. "Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998. - 2005.) - širenje koncepcije." Sociologija i prostor, vol. 51, br. 2 (196), 2013, str. 217-243. https://doi.org/10.5673/sip.51.2.5. Citirano 22.09.2021.
Chicago 17th Edition
Petak, Antun. "Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998. - 2005.) - širenje koncepcije." Sociologija i prostor 51, br. 2 (196) (2013): 217-243. https://doi.org/10.5673/sip.51.2.5
Harvard
Petak, A. (2013). 'Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998. - 2005.) - širenje koncepcije', Sociologija i prostor, 51(2 (196)), str. 217-243. https://doi.org/10.5673/sip.51.2.5
Vancouver
Petak A. Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998. - 2005.) - širenje koncepcije. Sociologija i prostor [Internet]. 2013 [pristupljeno 22.09.2021.];51(2 (196)):217-243. https://doi.org/10.5673/sip.51.2.5
IEEE
A. Petak, "Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998. - 2005.) - širenje koncepcije", Sociologija i prostor, vol.51, br. 2 (196), str. 217-243, 2013. [Online]. https://doi.org/10.5673/sip.51.2.5

Sažetak
Treću fazu izlaženja časopisa Sociologija sela kao nove serije na kraju 20.
i početku 21. stoljeća (1998.-2005.), autor izlaže u pet cjelina. Prvi dio čini pregled
društveno-ekonomskog konteksta: kristalizacija promjena i problema u agrarnoj
i društvenoj strukturi Hrvatske izazvanih privatizacijom utemeljenom na doktrini
neoliberalističkog kapitalizma, koncepcijom refeudalizacije u selu i poljoprivredi, te
posljedicama rata, s intenzivnim raslojavanjem i 40-postotnim padom poljoprivredne
proizvodnje u odnosu na 1988. i 1989. godinu. U drugome dijelu prikazani su kriza i
implozija najstarije hrvatske infrastrukturne jedinice ruralnosociologijskih istraživanja,
te dva znanstvenoistraživačka projekta o hrvatskome selu u tranziciji, mreži naselja
i umreženom društvu u Hrvatskoj izvedena u Institutu za društvena istraživanja u
Zagrebu (IDIZ). Predmet trećeg dijela je logistika časopisa. Prekid financiranja
sustavnih ruralnosociologijskih istraživanja u zadnjem desetljeću 20. stoljeća izazvao
je konačni egzodus istraživača, što je s dezintegracijom užeg jezgra zagrebačke
ruralnosociologijske škole posljedično dovelo do gašenja institucionalnog oslonca
časopisa kao periodične znanstvene publikacije iz ruralne sociologije. Plaćena je
najskuplja cijena pogrešne znanstvene politike: straćen najkvalitetniji ljudski resurs
i izgubljena djelatnost. Istraživački timovi iz drugih disciplina u IDIZ-u nisu mogli
biti oslonac specijaliziranom ruralnosociologijskom časopisu. U četvrtome dijelu su
prikazani koncepcija nove serije i njezino ostvarivanje kao način prevladavanja krize
časopisa, uređivačka politika, promjene u uredništvu i savjetu, te mijenjanje profila
časopisa, koje je 2006. godine okončano i promjenom naslova. Koncepcija nove serije
nastala je izmjenama i dopunama izvorne misije časopisa (1963.), koje omogućuju
suradnju istraživačkog potencijala IDIZ-a i drugih suradnika iz sociologije i srodnih
znanstvenih polja i disciplina čijim su predmetom društveni, kulturni i gospodarski
razvoj s težištem na istraživanju seljaštva, sela, grada i društvenih procesa u prostoru,
agroekologije, zaštite rurisa, rurizma i bioetike. Profil nove serije je definiran
problemski, a Sociologija sela ostala primarni znanstveni časopis iste strukture priloga
(rubrika) i dinamike izlaženja.
Peti dio je posvećen postignućima časopisa, prvenstveno najvrijednijim radovima, koji
su odredili profil nove serije. Otvarajući se znanstvenoj produkciji iz drugih znanstvenih
polja i disciplina (prvo o ruralno-urbanom kontinuumu, mreži naselja i društvenim
procesima u prostoru, a potom socioreligijskim i ostalim istraživanjima u IDIZ-u),
inozemnim autorima, te nadoknadivši kašnjenje, časopis je uglavnom prevladao krizu.
Autor je po vrsnoći izdvojio 12 priloga domaćih autora i devet tematskih brojeva
među kojima osobito mjesto zauzima jubilarni broj u povodu 40 godina kontinuiranog
izlaženja ovog prvog hrvatskog sociologijskog časopisa naslovljen „Oni koji su stvarali
Sociologiju sela“. Po teorijsko-metodologijskoj recentnosti i utemeljenosti izdvajaju se
radovi objavljeni u tematskim brojevima o selu u tranziciji, mreži naselja i umreženom društvu, otočanima i otočnim zajednicama te poljoprivrednom zadrugarstvu.
Zahvaljujući visokom udjelu znanstvenih radova (šest desetina), i to onih proizišlih
iz iskustvenih istraživanja hrvatskog društva i sela, Sociologija sela ima status vrsne i
vidljive periodične publikacije u svjetskoj znanstvenoj zajednici - radovi objavljeni u
njoj referirani su u osam svjetskih baza i banaka podataka.

Ključne riječi
časopis Sociologija sela; nova serija; profil; infrastruktura i logistika; uloga

Hrčak ID: 109630

URI
https://hrcak.srce.hr/109630

[engleski]

Posjeta: 792 *