hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA

Roman Rosavec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zoran Šikić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-8684-0451 ; Sveučilište u Zadru
Željko Španjol ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Damir Barčić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marko Vučetić ; Državni hidrometeorološki zavod Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (317 KB) str. 461-471 preuzimanja: 552* citiraj
APA 6th Edition
Rosavec, R., Šikić, Z., Španjol, Ž., Barčić, D. i Vučetić, M. (2013). UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA. Šumarski list, 137 (9-10), 461-471. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/111628
MLA 8th Edition
Rosavec, Roman, et al. "UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA." Šumarski list, vol. 137, br. 9-10, 2013, str. 461-471. https://hrcak.srce.hr/111628. Citirano 03.07.2020.
Chicago 17th Edition
Rosavec, Roman, Zoran Šikić, Željko Španjol, Damir Barčić i Marko Vučetić. "UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA." Šumarski list 137, br. 9-10 (2013): 461-471. https://hrcak.srce.hr/111628
Harvard
Rosavec, R., et al. (2013). 'UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA', Šumarski list, 137(9-10), str. 461-471. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/111628 (Datum pristupa: 03.07.2020.)
Vancouver
Rosavec R, Šikić Z, Španjol Ž, Barčić D, Vučetić M. UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA. Šumarski list [Internet]. 2013 [pristupljeno 03.07.2020.];137(9-10):461-471. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/111628
IEEE
R. Rosavec, Z. Šikić, Ž. Španjol, D. Barčić i M. Vučetić, "UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA", Šumarski list, vol.137, br. 9-10, str. 461-471, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/111628. [Citirano: 03.07.2020.]

Sažetak
Šumski požari značajno utječu na degradaciju staništa u Hrvatskoj i na cijelom Sredozemlju. Od 1995. godine do 2012. godine na krškom području Hrvatske bilo je 4 279 požara. Ukupna izgorena površina iznosila je 242 690 ha, odnosno 56,70 ha po požaru. U Hrvatskoj alepski bor (Pinus halepensis Mill.) dolazi u različitim vegetacijskim zonama koje imaju različite klimatske karakteristike. Istraživanja su provedena na tri jadranska otoka. Otok Rab nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok se otoci Brač i Korčula većim dijelom nalaze u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni. Ukupna količina oborina u Rabu iznosi 1087 mm, u Sutivanu (Brač) 716 mm te u Korčuli 1000 mm godišnje. S obzirom na uvjete podneblja tijekom ljetnih mjeseci povećava se opasnost od nastanka i širenja šumskih požara. Rizik je najveći u šumskim kulturama ili autohtonim sastojinama alepskog bora, posebno ako se ne provode šumsko-uzgojni radovi. U pravilu to se odnosi na radove čišćenja u prvim godinama, te na prorede u kasnijim godinama. Na temelju odgovarajućih klimatskih parametara dobivene su mjesečne (Mounthly Severity Rating, MSR) i sezonske (Seasonal Severity Rating, SSR) potencijalne žestine. Ocjena potencijalne žestine izračunata je primjenom kanadske metode Canadian Forest Fire Danger Rating System, odnosno njegovog podsustava meteorološkog indeksa požara (Fire Weather Indeks, FWI). Cilj istraživanja je analizirati klimatske parametre i njihov utjecaj prema sastojinama alepskog bora u različitim stanišnim uvjetima, sa svrhom korištenja dobivenih žestina kao preventivnih mjera u zaštiti šuma, kao i odnos klimatskih parametara prema temeljnim obilježjima (odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja, sadržaj vlage) finog šumskog goriva alepskog bora. Rezultati sugeriraju da su bitno veće vrijednosti MSR za kolovoz nego za srpanj. Iz srednjih sezonskih ocjena žestina vidljivo je da su one niže na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač. Klimatski parametri različito koreliraju s temeljnim obilježjima finoga goriva, odnosno s odgodom zapaljivosti (DI), trajanjem gorenja (DC) i sadržajem vlage živoga goriva (LFMC).

Ključne riječi
šumski požari; alepski bor; mjesečna ocjena žestina; sezonska ocjena žestina; fino šumsko gorivo

Hrčak ID: 111628

URI
https://hrcak.srce.hr/111628

[engleski]

Posjeta: 856 *