hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM

Tarik Treštić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-0554-0033 ; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Osman Mujezinović ; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Azra Čabaravdić ; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Puni tekst: hrvatski, pdf (189 KB) str. 575-581 preuzimanja: 481* citiraj
APA 6th Edition
Treštić, T., Mujezinović, O. i Čabaravdić, A. (2013). UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM. Šumarski list, 137 (11-12), 575-581. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112495
MLA 8th Edition
Treštić, Tarik, et al. "UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM." Šumarski list, vol. 137, br. 11-12, 2013, str. 575-581. https://hrcak.srce.hr/112495. Citirano 29.10.2020.
Chicago 17th Edition
Treštić, Tarik, Osman Mujezinović i Azra Čabaravdić. "UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM." Šumarski list 137, br. 11-12 (2013): 575-581. https://hrcak.srce.hr/112495
Harvard
Treštić, T., Mujezinović, O., i Čabaravdić, A. (2013). 'UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM', Šumarski list, 137(11-12), str. 575-581. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112495 (Datum pristupa: 29.10.2020.)
Vancouver
Treštić T, Mujezinović O, Čabaravdić A. UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM. Šumarski list [Internet]. 2013 [pristupljeno 29.10.2020.];137(11-12):575-581. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112495
IEEE
T. Treštić, O. Mujezinović i A. Čabaravdić, "UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM", Šumarski list, vol.137, br. 11-12, str. 575-581, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112495. [Citirano: 29.10.2020.]

Sažetak
Sažetak
Bijela imela (Viscum album L.) je poluparazitska biljka, koja se u različitom intenzitetu javlja na brojnim bjelogoričnim i crnogoričnim vrstama drveća. Istraživanje utjecaja mikrolokaliteta na intenzitet zaraze stabala obične jele bijelom imelom provedeno je u travnju 2012. godine na šumsko-gospodarskom području "Ključko", gospodarska jedinica "Šiša-Palež", u dijelovima odjela 5, 6 i 7/1, koja pripadaju gospodarskoj klasi 1211 – Šume bukve i obične jele sa smrekom na pretežito dubokom kalkokambisolu, luvisolu i njihovim kombinacijama na vapencu i dolomitu. Prema važećoj šumsko-gospodarskoj osnovi, za ove šume predviđen je grupimično-preborni sustav gospodarenja. Kao obilježja mikrolokaliteta zaraženih stabla obične jele procjenjivani su ili mjereni sljedeći parametri: prsni promjer, nagib, nadmorska visina i zasjenjenost krošnje zaraženog stabla krošnjama susjednih stabala. Intenzitet prisutnosti bijele imele na stablima obične jele procjenjivan je primjenom Hawksworth-ovog indeksa zaraze.
Istraživanjima je obuhvaćeno 517 zaraženih stabala obične jele, čija je raspodjela po navedinim obilježjima navedena u tablicama 1.–4. Utvrđeno je da se s povećanjem prsnog promjera stabla (debljinski stupanj) povećava i prosječni indeks zaraze (slika 1). Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih debljinskih klasa (tab. 1; F = 9,239; sig. 0,000). U većini slučajeva, porast nagiba terena je uvjetovao jači intenzitet zaraženosti stabala. Međutim, analizom varijance nisu utvrđene statistički značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija nagiba (tab. 2; F = 2,237; sig. 0,083). Kada je u pitanju nadmorska visina mikrolokaliteta, provedene analize nisu potvrdile postojanje statistički značajnih razlika u prosječnom intenzitetu zaraze stabala koja su se nalazila na različitim nadmorskim visinama (tab. 3; F = 1,095; sig. 0,358). Utjecaj svjetlosti na pojavu imele istraživan je preko zasjenjenosti krošanja zaraženih stabala krošnjama susjednih stabala. Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija zasjenjenosti njihovih krošanja (F = 17,761; sig. 0,000). Usporedbom svih kategorija zasjenjenosti utvrđen je opći model koji ukazuje da intenzitet zaraze imelom opada s povećanjem zasjenjenosti krošnje zaraženog stabla (slika 3).

Ključne riječi
bijela imela; Viscum album; obična jela; Abies alba; intenzitet zaraze; indeks zaraze; karakteristike mikrolokaliteta

Hrčak ID: 112495

URI
https://hrcak.srce.hr/112495

[engleski]

Posjeta: 749 *