APA 6th Edition Kubelka, O. i Šoštarić, P. (2011). Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku. Studia lexicographica, 5 (2(9)), 119-134. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/114405
MLA 8th Edition Kubelka, Ozren i Petra Šoštarić. "Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku." Studia lexicographica, vol. 5, br. 2(9), 2011, str. 119-134. https://hrcak.srce.hr/114405. Citirano 21.01.2021.
Chicago 17th Edition Kubelka, Ozren i Petra Šoštarić. "Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku." Studia lexicographica 5, br. 2(9) (2011): 119-134. https://hrcak.srce.hr/114405
Harvard Kubelka, O., i Šoštarić, P. (2011). 'Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku', Studia lexicographica, 5(2(9)), str. 119-134. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/114405 (Datum pristupa: 21.01.2021.)
Vancouver Kubelka O, Šoštarić P. Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku. Studia lexicographica [Internet]. 2011 [pristupljeno 21.01.2021.];5(2(9)):119-134. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/114405
IEEE O. Kubelka i P. Šoštarić, "Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku", Studia lexicographica, vol.5, br. 2(9), str. 119-134, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/114405. [Citirano: 21.01.2021.]
Sažetak Slobodno uređene enciklopedije, od kojih je Wikipedija vodeća prema broju članaka i korisnika, danas predstavljaju nezanemariv izvor informacija. Kako je koncepcija njihova uređivanja zasnovana na anonimnosti i slobodi unosa sadržaja, od same njihove pojave traju rasprave o pouzdanosti i kvaliteti na taj način uređenih sadržaja. Ovim se radom nastojalo spoznati trenutačno kvalitativno stanje enciklopedijskih izvora nastalih slobodno uređivačkom, odnosno tradicionalnom koncepcijom. Za izvore uspoređivanih sadržaja odabrana je Hrvatska enciklopedija, kao tradicionalno uređen izvor, i hrvatsko izdanje Wikipedije, kao slobodno uređen enciklopedijski sadržaj. U radu su definirani elementi putem kojih se utvrdio njihov kvalitativni odnos, a provjereni su putem recenzentske analize u kojoj je sudjelovalo 24 recenzenata, stručnjaka u pojedinim područjima. Rezultatima istraživanja prikazan je trenutačni odnos izvora prema parametrima informativnosti, točnosti iznesenih informacija, dostatnosti, usmjerenosti i objektivnosti. Rezultati ovoga rada dio su širega istraživanja kojim je uspostavljen model za kvalitativnu usporedbu izvora informacija.