hrcak mascot   Srce   HID

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Vol.22 No.2 Siječanj 2014.

Izvorni znanstveni članak

Stavovi studenata o kohabitaciji i braku

Andreja Bartolac   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9472-5154 ; Zdravstveno veleučilište, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (211 KB) str. 107-131 preuzimanja: 1.189* citiraj
APA 6th Edition
Bartolac, A. (2013). Stavovi studenata o kohabitaciji i braku. Socijalna ekologija, 22 (2), 107-131. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/114867
MLA 8th Edition
Bartolac, Andreja. "Stavovi studenata o kohabitaciji i braku." Socijalna ekologija, vol. 22, br. 2, 2013, str. 107-131. https://hrcak.srce.hr/114867. Citirano 21.09.2018.
Chicago 17th Edition
Bartolac, Andreja. "Stavovi studenata o kohabitaciji i braku." Socijalna ekologija 22, br. 2 (2013): 107-131. https://hrcak.srce.hr/114867
Harvard
Bartolac, A. (2013). 'Stavovi studenata o kohabitaciji i braku', Socijalna ekologija, 22(2), str. 107-131. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/114867 (Datum pristupa: 21.09.2018.)
Vancouver
Bartolac A. Stavovi studenata o kohabitaciji i braku. Socijalna ekologija [Internet]. 15.01.2014. [pristupljeno 21.09.2018.];22(2):107-131. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/114867
IEEE
A. Bartolac, "Stavovi studenata o kohabitaciji i braku", Socijalna ekologija, vol.22, br. 2, str. 107-131, siječanj 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/114867. [Citirano: 21.09.2018.]

Sažetak
U radu se prezentiraju rezultati istraživanja stavova studenata o kohabitaciji i braku. Ispitane su i razlike u stavovima skupina formiranih na temelju odabranih demografskih obilježja ispitanika. Radi se o prigodnom uzorku sudionika koji su ispunili „Skalu stava o kohabitaciji i braku“ koja sadrži 17 čestica. U istraživanju je sudjelovalo 417 studentica i studenata u dobi od 18 do 36 godina. Studenti kao skupina zastupaju umjereno pozitivan stav o kohabitaciji, a pritom se značajno pozitivnije izjašnjavaju o kohabitaciji kao pripremi za brak nego o kohabitaciji kao trajnom obliku partnerskog života. Razlika u stavu o kohabitaciji između ženskih i muških sudionika istraživanja nije statistički značajna. Od ostalih sociodemografskih varijabli jedino se izražen stupanj religioznosti pokazao kao područje statistički značajne razlike među sudionicima, s tim da oni sudionici koji se izjašnjavaju izrazito religioznima zastupaju najmanje pozitivne stavove o kohabitaciji. Sudionici zastupaju ambivalentan stav o braku, pri čemu 60,4% svih sudionika smatra da brak uopće nije zastarjela institucija dok, s druge strane, njih 68% smatra kako je potpuno prihvatljivo da par živi zajedno iako nemaju nikakvu namjeru vjenčati se. Usporedbom rodnih razlika na razini pojedinih čestica, u četiri čestice sudionici i sudionice statistički se značajno razlikuju. Studenti su značajno skloniji nego studentice složiti se s izjavama da će „zajednički život prije braka poboljšati šanse parova za nastavak sretnog braka“, odnosno da je „brak zastarjela institucija“. Studentice se pak više slažu s izjavom da su „dobar brak i obiteljski život izuzetno važni“ te izražavaju i svoju zabrinutost slažući se s izjavom kako „danas vidimo tako malo dobrih i sretnih brakova, da se pitamo je li to ispravan način života“.

Ključne riječi
skala stava; kohabitacija; brak; studenti

Hrčak ID: 114867

URI
https://hrcak.srce.hr/114867

[engleski] [njemački]

Posjeta: 2.008 *