hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca

Drago Tukara ; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (169 KB) str. 609-626 preuzimanja: 357* citiraj
APA 6th Edition
Tukara, D. (2013). Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca. Diacovensia, 21 (4), 609-626. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/116150
MLA 8th Edition
Tukara, Drago. "Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca." Diacovensia, vol. 21, br. 4, 2013, str. 609-626. https://hrcak.srce.hr/116150. Citirano 22.10.2021.
Chicago 17th Edition
Tukara, Drago. "Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca." Diacovensia 21, br. 4 (2013): 609-626. https://hrcak.srce.hr/116150
Harvard
Tukara, D. (2013). 'Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca', Diacovensia, 21(4), str. 609-626. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/116150 (Datum pristupa: 22.10.2021.)
Vancouver
Tukara D. Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca. Diacovensia [Internet]. 2013 [pristupljeno 22.10.2021.];21(4):609-626. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/116150
IEEE
D. Tukara, "Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca", Diacovensia, vol.21, br. 4, str. 609-626, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/116150. [Citirano: 22.10.2021.]

Sažetak
Autor se bavi crkvenim ocima u vrijeme nastajanja i razvoja Crkve kao institucije i zajednice od Boga ustanovljene. Posebno se ističe sloboda kao osnovna sastavnica čovjekova bića, bez koje ni crkveni oci ne mogu govoriti o čovjeku kao ostvarenoj slici Božjoj. Članak je podijeljen u tri dijela.
Prvi dio posvećen je predstavljanju povijesnoga konteksta u kojemu se rađala ili barem nazirala sloboda kršćana naspram slobode drugih naroda Rimskoga Carstva, naroda koji su već na neki način stekli i uživali slobodu. Utemeljeno je na izvješćima pojedinih crkvenih otaca koji su iz toga vremena za današnje vrijeme postali vjerni prenositelji političke i društvene situacije. Istaknut je položaj kršćana u društvu, njihovo ucjepljenje u društvo u kojemu je vladao poganski mentalitet koji im nije bio sklon. Autor ističe da su kršćani u čitavoj toj situaciji bili pozitivisti koji su se probijali kroz šumu problema administrativne i političke naravi.
Drugi dio posvećen je teološkom utemeljenju čovjekove slobode. Ovdje je riječ o slobodi, odnosno o čovjeku, o njegovoj osobnosti koja je sastavljena od duha, duše i tijela. Autor koristi razmišljanje i tumačenje crkvenih otaca o stvorenju čovjeka sa svim njegovim svojstvima i elementima, a koji ga upućuju na sličnost njegovu Bogu stvoritelju. Time se želi podcrtati da iz Stvoriteljeva nauma sloboda i slobodna volja čovjekova izviru kao temelj za daljnje čovjekovo osobno djelovanje i za život unutar čitave ljudske zajednice. Autor zajedno s crkvenim ocima prikazuje da čovjek po slobodi ispunjava svoje ontološko, ovozemaljsko i eshatološko poslanje u svjetlu slike Božje.
Treći dio iznosi razloge gubljenja ili uskraćivanja slobode. Naime, kršćani su se u početku našli između «tri vatre». Autor ističe rimsku religiju koja nije dopustila ni jednoj drugoj religiji da se slobodno razvija i živi, ako bi bila prijetnja njoj samoj. Na isti ili sličan način postupaju prema kršćanima filozofsko nasljeđe i židovski mentalitet. Budući da su kršćani imali pred sobom jedan sasvim nov način života, razmišljanja i djelovanja, morali su se sukobiti sa svojim „susjedima“, a to je vodilo prema uskraćivanju ili oduzimanju slobode. U svemu tom autor ističe da je teologija tadašnjega vremena bila jedan od osnovnih povoda gubljenja ili uskraćivanja slobode kršćanima.

Ključne riječi
crkveni oci; čovjek; sloboda; slika Božja; teologija; filozofija; židovstvo; rimski zakon; pogani; ljudska narav

Hrčak ID: 116150

URI
https://hrcak.srce.hr/116150

[engleski]

Posjeta: 745 *