hrcak mascot   Srce   HID

Riječki teološki časopis, Vol.42 No.2 Siječanj 2014.

Izvorni znanstveni članak

Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila

Marko Medved ; Teologija u Rijeci, područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (337 KB) str. 341-362 preuzimanja: 377* citiraj
APA 6th Edition
Medved, M. (2013). Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila. Riječki teološki časopis, 42 (2), 341-362. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/116604
MLA 8th Edition
Medved, Marko. "Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila." Riječki teološki časopis, vol. 42, br. 2, 2013, str. 341-362. https://hrcak.srce.hr/116604. Citirano 26.09.2018.
Chicago 17th Edition
Medved, Marko. "Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila." Riječki teološki časopis 42, br. 2 (2013): 341-362. https://hrcak.srce.hr/116604
Harvard
Medved, M. (2013). 'Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila', Riječki teološki časopis, 42(2), str. 341-362. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/116604 (Datum pristupa: 26.09.2018.)
Vancouver
Medved M. Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila. Riječki teološki časopis [Internet]. 31.01.2014. [pristupljeno 26.09.2018.];42(2):341-362. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/116604
IEEE
M. Medved, "Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugog vatikanskog koncila", Riječki teološki časopis, vol.42, br. 2, str. 341-362, siječanj 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/116604. [Citirano: 26.09.2018.]

Sažetak
Drugi vatikanski koncil u pitanju odnosa katolika i politike stavlja naglasak na odgovornost kršćana spram svijeta, poziva na angažman kršćana u politici i priznaje autonomiju vremenite stvarnosti. Obilježavanje 1700 godišnjice Milanskog edikta povod je autoru da se upita u kojoj je mjeri nauk Katoličke crkve o odnosu Crkve i države i o slobodi vjeroispovijesti doživio određene promjene od sredine 19. stoljeća do Drugog vatikanskog sabora (1962.-1965.). Autor ističe kako je novo poimanje odnosa Crkve i države zaživjelo unutar nouvelle théologie sredinom pedesetih godina 20. stoljeća. Na Koncilu Katolička crkva zahtijeva laičku, a ne konfesionalnu državu. Deklaracija o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae Drugog vatikanskog sabora pod povijesnim vidom najjasniji je i nedvosmislen izraz posuvremenjenja Drugog vatikanskog sabora. Time se Crkva odvojila od srednjevjekovnog poimanja po kojem državna vlast ima pravo i dužnost da pomaže Crkvi u djelu spasavanja i prisilnim sredstvima. Deklaracija zastupa pravo pojedinca da slijedeći zahtjeve vlastite savjesti ne bude sprječavan od strane svjetovne vlasti. Dok je Syllabus Pija IX. (1864.) osudio slobodu savjesti smatrajući je indiferentizmom, Dignitatis humanae Drugog vatikanskog sabora prihvatila ju je kao potrebu ljudske osobe. Nije riječ samo o primjenjivanju nekog principa, već o promjeni samih principa i nauka.

Ključne riječi
katolici; politika; Koncil; sloboda savjesti; modernitet; liberalizam

Hrčak ID: 116604

URI
https://hrcak.srce.hr/116604

[engleski]

Posjeta: 623 *