APA 6th Edition Cambi, N. (2010). Projekt Burnum: mogući zamašnjak razvoja gornjeg porječja Krke (Pokrčje). Godišnjak Titius, 3 (3), 83-91. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/117705
MLA 8th Edition Cambi, Nenad. "Projekt Burnum: mogući zamašnjak razvoja gornjeg porječja Krke (Pokrčje)." Godišnjak Titius, vol. 3, br. 3, 2010, str. 83-91. https://hrcak.srce.hr/117705. Citirano 18.01.2021.
Chicago 17th Edition Cambi, Nenad. "Projekt Burnum: mogući zamašnjak razvoja gornjeg porječja Krke (Pokrčje)." Godišnjak Titius 3, br. 3 (2010): 83-91. https://hrcak.srce.hr/117705
Harvard Cambi, N. (2010). 'Projekt Burnum: mogući zamašnjak razvoja gornjeg porječja Krke (Pokrčje)', Godišnjak Titius, 3(3), str. 83-91. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/117705 (Datum pristupa: 18.01.2021.)
Vancouver Cambi N. Projekt Burnum: mogući zamašnjak razvoja gornjeg porječja Krke (Pokrčje). Godišnjak Titius [Internet]. 2010 [pristupljeno 18.01.2021.];3(3):83-91. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/117705
IEEE N. Cambi, "Projekt Burnum: mogući zamašnjak razvoja gornjeg porječja Krke (Pokrčje)", Godišnjak Titius, vol.3, br. 3, str. 83-91, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/117705. [Citirano: 18.01.2021.]
Sažetak U radu se iznose osnovne informacije o kompleksnom projektu Burnum, pokrenutom 2003.godine, s perspektivom njegova dugog trajanja. Navode se aktivni subjekti na projektu iz RH koji imaju ugovorni odnos sa Sveučilištem u Bologni, što je dalo vidljive rezultate korištenjem metodolologije neagresivnog istraživanja u arheologiji. Autor zatim – kao voditelj arheološkog dijela projekta – iznosi dosadašnje rezultate istraživanja rimskog amfi teatra (čiji je kapacitet šest do osam tisuća ljudi) nastalog u Klaudijevo doba, proširenog u doba Vespazijana. U svibnju 2010. otvoren je Arheološki muzej u Puljanima gdje je održan dio programa XVII. međunarodnog kongresa ROMEC.
Jedan od ciljeva istraživanja Burnuma je dobiti arheološke zone koje bi se koristile u svrhe razvoja turizma i u gornjem porječju Krke. Bogata materijalna baština Pokrčja: pretpovijesna, antička i srednjovjekovna, te prirodne ljepote kanjona, odnosno gornjeg
toka Krke omogućuje stvaranje strateškog plana kojim bi se učinio atraktivnim i sjeverni dio NP Krka, te time rasteretio donji tok i ušće Krke. Ukazivanjem na kulturne vrijednosti toga područja u radu se iznosi program u deset točaka čije bi ostvarivanje rezultiralo
povećanjem posjećenosti i s oko stotinjak novih radnih mjesta.
Zaključno se upućuje na potrebu ulaganja u arheološka, prirodoslovna i druga istraživanja (etnografska, povjesna, sociološka i sl.) koja mogu biti generator ukupnog razvoja toga nerazvijenog kraja.