 |
 |
 |
Izvorni znanstveni članak
Zabiokovlje kao prostor prožimanja
Slavko Kukić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (258 KB) | str. 183-197 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Kukić, S. (2010). Zabiokovlje kao prostor prožimanja. Godišnjak Titius, 3 (3), 183-197. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/117711 MLA 8th Edition Kukić, Slavko. "Zabiokovlje kao prostor prožimanja." Godišnjak Titius, vol. 3, br. 3, 2010, str. 183-197. https://hrcak.srce.hr/117711. Citirano 18.09.2020. Chicago 17th Edition Kukić, Slavko. "Zabiokovlje kao prostor prožimanja." Godišnjak Titius 3, br. 3 (2010): 183-197. https://hrcak.srce.hr/117711 Harvard Kukić, S. (2010). 'Zabiokovlje kao prostor prožimanja', Godišnjak Titius, 3(3), str. 183-197. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/117711 (Datum pristupa: 18.09.2020.) Vancouver Kukić S. Zabiokovlje kao prostor prožimanja. Godišnjak Titius [Internet]. 2010 [pristupljeno 18.09.2020.];3(3):183-197. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/117711 IEEE S. Kukić, "Zabiokovlje kao prostor prožimanja", Godišnjak Titius, vol.3, br. 3, str. 183-197, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/117711. [Citirano: 18.09.2020.] |
|||
Sažetak
U radu se varira kulturno, mentalno, uopće identitetsko prožimanje ljudi Zabiokovlja, na način kako je ovaj zemljopisni prostor označen sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Danas je on, zbog novog političkog realiteta, podijeljen između dviju država – Hrvatske i Bosne i Hercegovine – a termin Zabiokovlje se sve učestalije koristi
da bi se označio samo jedan dio ranijeg jedinstvenog prostora. U radu se, međutim, želi sugerirati kako je takva dioba protuprirodna jer se radi o jedinstvenoj cjelini u kulturnom i mentalnom pogledu, ali i iz perspektive nacionalnog i identiteta uopće.
Ključne riječi
Hercegovina; hercegovački identitet; nacionalni identitet; jezik; osjećaj zajedničkog pripadanja
Hrčak ID: 117711
URI
https://hrcak.srce.hr/117711
Moj profil