Izlaganje sa skupa
Tržište elektroničkih knjiga u baltičkim zemljama (Estonija, Latvija i Litva)
Arūnas Gudinavičius
; Institute of Book Science and Documentation, Faculty of Communication, Vilnius University, Vilnius, Litva
Sažetak
Estonija, Latvija i Litva su, slijedom jezičnih razlika, ujedno i tri različita nakladnička tržišta. Rezultati istraživanja predstavljenog u ovom radu pokazuju da je razvoj tržišta elektroničkim knjigama ondje u početnoj fazi, iako su već sada razvidne goleme razlike u broju dostupnih naslova. Estonija ima 3 velike i 2 srednje e-knjižare s približno 3200 jedinstvenih naslova, Litva ima 3 e-knjižare srednje veličine s 1300, a Latvija 1 knjižaru, također srednje veličine, s okvirno 700 jedinstvenih naslova u ponudi, pa je teško reći da ondje postoji razvijenije tržište e-knjigama. Estonija, kao najmanja baltička država, nudi više e-knjiga od Litve i Latvije zajedno. E-knjige su najjeftinije u Litvi, a najskuplje u Estoniji. Međutim, ako se u obzir uzme prosječna plaća u različitim državama, broj e-knjiga koje prosječni građanin može kupiti u obje je države podjednak. Najpopularniji e-format je EPUB 2.0, iako pojedini nakladnici koriste PDF i MOBI formate. Najveći prodavači e-knjiga dolaze iz Estonije, riječ je o tvrtkama kriso.ee (Krisostomus), apollo.ee (Apollo) i rahvaraamat.ee (Rahva Raamat) s 1700 – 1800 naslova u ponudi. U Litvi djeluju skaitykle.lt, knygute.lt, knygos.lt i pegasas.ekps.lt, a u Latviji samo zvaigzne.lv. Najzastupljeniji nakladnici su Zvaigzne ABC iz Latvije, Alma Littera i Eridanas iz Litve i Varrak iz Estonije. Iako se broj stanovništva u baltičkim zemljama smanjio s otprilike 8 000 000 u 1992. na manje od 6 500 000 u 2013., više je knjiga objavljeno 2013. nego prije 20 godina. Pad broja objavljenih knjiga razvidan je, uslijed krize, nakon 2008., a u isto vrijeme počeo je razvoj tržišta e-knjigama. Nakon 2010. nakladništvo tiskanih knjiga počelo se u Litvi i Estoniji oporavljati, dok u Latviji još uvijek nema naznaka oporavka. Godine 2012. udio e-knjiga u nakladničkoj produkciji u Litvi je bio 10%, u Estoniji 19%, a u Latviji 11%. Najveći broj e-knjiga, preko 90%, objavljen je i u tiskanom obliku, najčešće godinu ili više prije digitalne inačice. Pouzdanih podataka o prihodima nakladnika i knjižara od prodaje e-knjiga za sada nema.
Ključne riječi
e-nakladništvo; e-knjige; distribucija e-knjiga; nakladnici e-knjiga; Baltik; Estonija; Latvija; Litva
Hrčak ID:
119579
URI
Datum izdavanja:
27.3.2014.
Posjeta: 1.560 *