Izvorni znanstveni članak
Stambena problematika radnika doseljenih u Ljubljanu
Andrej Gulič
Sažetak
Poslijeratni razvitak Ljubljane iz u(pravnog u industrijsko
središte utjecao je kako na promjene u značenju
privredne strukture grada tako i u strukturi
radne snage. S obzirom na veliku brzinu promjena
u tehničkoj, tehnološkoj i organizacijskoj strukturi
privrednih grana, na rast tzv. tercijarnog i kvartarnog
sektora, radmoaktivno stanovništvo uže i šire
okoline grada nije više kadro u potpunosti pratiti
zahtjeve proizvodnje. Porastom životnog standarda
i promjenama u životnom stilu, domaća radna snaga
seli se u privlačnija i ibolje plaćena zanimanja
ostavljajući velike praznine u socijalno nepoželjnim
zanimanjima, a njih onda popunjavaju radnici iz
drugih republika, lako se istraživanje pretežno bavi
rješavanjem njihove stambene problematike, i koncentrirajući
se ina probleme njihova stanovanja u
samačkim domovima i barakarskim naseljima, 'upozoravaju
i na društveni kontekst njihova položaja
u novoj sredini.
Građa prikupljena istraživanjem pokazuje da populaciju
barakarskih naselja i samačkih domova
čini seljački proletarijat, koji u svojoj izvornoj sredini
nije vlasnik predmeta rada i proizvodnih sredstava
u poljoprivrednoj proizvodnji i koji nema
mogućnosti zaposlenja u domaćoj, najčešće nerazvijenoj
industrijskoj proizvodnji. Preseljavanjem u
razvijenije industrijske krajeve, dolazi na rub Ljubljane
kao korisna radna snaga, ali i kao nepoželjno
stanovništvo koje »narušava vanjski izgled
grada«.
Ovaj problem ne pogađa samo radnike iz drugih
republika nego i društvenu etiku, jer se, osim u
svijesti užih političkih krugova, ne reflektira u svijest
većine građana. Riječ je o neodgovarajućem i
nedovoljnom rješavanju problema osnovnih životnih
uvjeta radničke klase, koja je, bez obzira na
teritorij grada Ljubljane.
Ključne riječi
Hrčak ID:
119682
URI
Datum izdavanja:
12.12.1983.
Posjeta: 783 *