APA 6th Edition Ćosić, S. i Vekarić, N. (2001). Raskol dubrovačkog patricijata. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (39), 305-379. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/11755
MLA 8th Edition Ćosić, Stjepan i Nenad Vekarić. "Raskol dubrovačkog patricijata." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 39, 2001, str. 305-379. https://hrcak.srce.hr/11755. Citirano 17.04.2021.
Chicago 17th Edition Ćosić, Stjepan i Nenad Vekarić. "Raskol dubrovačkog patricijata." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 39 (2001): 305-379. https://hrcak.srce.hr/11755
Harvard Ćosić, S., i Vekarić, N. (2001). 'Raskol dubrovačkog patricijata', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (39), str. 305-379. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/11755 (Datum pristupa: 17.04.2021.)
Vancouver Ćosić S, Vekarić N. Raskol dubrovačkog patricijata. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2001 [pristupljeno 17.04.2021.];(39):305-379. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11755
IEEE S. Ćosić i N. Vekarić, "Raskol dubrovačkog patricijata", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 39, str. 305-379, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11755. [Citirano: 17.04.2021.]
Sažetak Prognani nakon ljubavne afere, Jakov Giorgi i Jakov Resti uključuju se u protuosmanske planove savojskog vojvode Karla Emanuela I., pokušavajući u njihovo provođenje uplesti i Dubrovačku Republiku. Nakon uhićenja početkom rujna 1612., zaprijetila im je smrtna kazna. Rođaci urotnika uspijevaju izvšiti obrat. Zavjerenici odnose političku pobjedu nad pragmatičnom strujom «čuvara Republike». Oko jezgre glavnih zavjerenika oblikuje se snažna rodovsko-politička struja, koja se do kraja definirala nakon agregacije novog plemstva (tzv. salamankezi). Ona je tijekom sljedećih stopedeset godina dominirala nad poraženom strujom (tzv. sorbonezi), kojoj se nakon agregacije priključilo i obezvrijeđeno «novo» plemstvo. Dvije zatvorene skupine ne miješaju se međusobno tijekom cijelog 18. stoljeća, a njihovom bespoštednom borbom za političku prevlast mijenja se i dotadašnji model vladanja.